HE KORERO MIHENERE, NA NGA MAORI.
Peteni, Oketopa 2, 1850. E taku hoa, e Te Kihirini, Tenei aio nga moni e ono pauna, e toru tara, (£6 12 0) i kohikohia i te Whakaminenga i Tukupoto, i to 30 o nga ra o lli-pctcma ; man e hoatu ki a Te Kiiihi, te kai piipiirn i n;»a moni o (o Komiii Tono Kongo l'ai i Akarana. Kia rongo hold koe i tctahi wahi o nga korcro o nga Raitgalira, o nga Monita hold Id to niatou W'hakamiucnga. K ngari l>ea Ida laia i te Karcrc Muari, hei lauiri, kia urn ai nga Rangatira me nuallapu kaloa o tenei Motu ki touei inalii pai, ki tenei nn-ilii nui. I ngaro nga taugata ki tc ngaki kai, na konei i tokoouou niatou. Ileoi ano niatou, hoko ono, 120, i hiiihui i to M.-uici, te .10 lleiie-icui >. ki Tukupoto ,• i kohikohia a iii.rou moni, hei tono i te Kongo Pai. Whakarongo ki nga Tikanga mo nga korcro o tc Whakamiiienga : Tuatahi —Na, ka karangatia tenei Whakaniineiiga, He manga i te Komiti tono Kongo Pai i Akarani, no nga tangata o te Until o Ingarangi. Tuarua —Kia uru nga Rangatira roc nga Monita, o Waikr.to, o Waipa, Id tenei main, hei kohikohi moni, hei tono i te Kongo Pai. Tuatoiu —Ka waiho tenei hei Tikanga mo te llahi o Petene, mo ia tan, mo ia tan. ; Kua whakaaetia unci Tikanga. Na ka whakaika a llcwc Tc Mokorou, tc lino ltangatira o N^atiruru —Mcoiaim te mca nui, ko te Kongo Pai ; c kar.mga una ki a laitou kia ripenctii, i karangatia c Hone te Kai Iriiri. Na tc nha i kore ai te kai tangata '. ! —Na to Kongo Pai. Na V: aha i ili haero te--1 kino !—Na U- Kongo Pai. Na te aha i_korc l.ii te vvliukiiliel.u 1010 i ni,a ?--Na te
Kongo I'ai. K pni ana te Kongo l'ai ma to liuaua, ma to wairua lioki, na konei, k.i mc;i aliaii, kia lono a to Kongo l'ai kite iivi Uai tangaln, i korcrotia e to talou Minita. Na kci rttnga, ko Tarapuliia, lie rangatiM niii no tc Ngaiuig.iu—K liara inaianei tenci lianga to lie, no tuna ilio ano, no Arama ma, a, tae ilio nna ki a taton, koia tcnei, ka wliakanuia to kino, c kai ana i tc tangnta, a, ka puta mailenei moa lion te Kongo I'a'i jioi ivlinkakaliore mo te kino. Me ivliakanui o tatou tenci mca, te Kongo I'ai, kia tangoliia c tatou, a kia lohe ki le tono aiu i te Kongo l'ai ki era atu. Ka wliakatika, ko Wircmu Kiimcte, lie rangatira no Ngatiinru—llcoi ano tc mea nut e ora ai tatou, ko te Kongo I'ai; i nolio kino, i noho knaro i mua. Ka tac mai te Rongo l'ai, liei kokoti ite kino. Na te avolia oTe Alna i liomai ai; kia tolio tatou kia tonoa te Kongo l'ai ki nga iivi kuarc. Kci runga, ko Wetcrc, Te Paki, te Kangatira o te Ngaungau—Tenci ano te kiipu a Te Atua, Ilang.i ana e Te Atua to mamma, "A knliorc lie aim i o to ivliemia, i takoto kail, ;i lie pouri a runga ite mala oto holiomi. A i ivliakapnlio te Wairua o tc Atiia i runga i te karoo nga wai. Aka kitea le maramatang.i cTc Atua e pai ana." Kite (onu tenci mo tatou i nolio pouri, liomai ana e Tc Atua te Kongo I'ai, na ka maramn, na ka moliio te tangata lie niii te kino, na ka liuiluii tatou, ki nga Wharo Kar.ikia. B mea ana an mo wlmknrere te kino, me toho tonu kite Kongo I'ai, kia ivliakaivlmvliia tatou ki tona Wairua; ekoro lioki taton e moliio ki a ia, otiia e moliio ana ia ki a tatou ; kia niii ta talou tolie kite tono i te Kongo l'ai. Na koi runga, ko Aliimereka, Kangatira n Ng.itiwauroa—Kei pouri koutou ki an, ckore c korc tc kino. Ka kite tangnta ko ii te tangata pai, ko ii ko l'.ipa pea ! Ahakoa, kia tolie tonu tatou ki to Kongo I'ai, ki tcnei imlii pai, kia tukua am tc Kongo l'ai ki ngi iivi kaloa. Na k.i wliakatika ko Ngapaka, te Rm?alira o Ni-atirangi—K ki nci tc pukaptika " A ka ivliakakiia katoatia i le WairuiTapu a kU korcro ki nga reo ke." Mo rco ko tend, lie rco liari, ko tc reo o tc ivhakamarietang/i, ko te rco o te Kongo l'ai. o tc rongo liari nui. Kia tolie taion ki tewliakarongo,ki louei reo, kia rongo lioki nga tau iivi katoa. Kei runga, ko Kaiaka, To Tancwa, lie ra« ngatira no Ngatinaliia-r-Ko tc tikanga nut tcnei, ko te K0n..:0 l'ai c knuwaiitia nei e ng» Minita, o ivliakaakona ana ki a taton, me tolie tonu tatou ki tcnei malii pai.
Na ka whakatika ko Paora tlurakia—Heoi ano te korcro, ko to Kongo Pui, ko tc ingoa o te Karaiti, ka korcrotia mo le riri i mua, " kia main kite whawhai." inaianci, kia mnia kite korcro, ki tc tono i tc Kongo I\ii, tc tolic, te tohe, Ic tohe. Kci nm,'a, ko Karaka Nga Hiwi, tc r.ingatira o tc whaiiau Pani—E meu ana tc Apiitoro, a Paora, ki tc hunga o Itoma, " Attn te mate i an, ma wai ahau, c whakaora i tc tinana o tenci mate?" rite toii'i mo tatou tan* knpu. Mc peliea c ora ai tatou i tenci tupspaku, art ite kino? me whakapono ki aTo Karaiti. Me tono atu te rongo pai ki ngatauiwi, kia ora lioki ratou i tenci lupapuku. Na ka whakatiki, ko Ilohaia, Tarapata, Monita o Wliarcturcrc. E hara i te met hou tcuci likangn, no nuia ilio, no to A nr. He mea tika kia tonoa te Kongo Pai ki Nu Knrcronia, na konei i lmilini inai ai tatou inaianci, kia tonoa tc Kongo Pai, kia moliio ai ratou ki tc ingoa ote Karaiti. Kia nvihara tatou i mua, lie iwi kai-tungata tatou. Na te aha i whakarcrca ai euci kino ? Na tc Kongo Pai. Kia tohe tatou, kia rongo nga tauiivi ki tc ingoa o Tc Karaiti. Na, kci runga ko Tipcnc Tuha Tika, te Monita o Maurea —Ko te korcro tika tenci, kia tono* te Kongo Pai. Kei wlinkaritea tatou ki tc Pipiwliariiuroa. Ka tangi taua maiut, kui, kui, kui, lie toliu tau kino ; engaii kia rite tatou ki a ia, i a ia c tangi una, tvhiti ora, whili ora, lie tohu tau pai tera, kia tuoinga hoki tenci lie tau pai, kia tonoa tc Kongo Pai ki o tatou whanminga, kia rongo tahi kite arolia ole Atuu, Na ka whakatika, a Itocta Kukuvnomo, tclahi o nga monita o Kirikiriroa—He kupu wlinkatupato tenci 1110 tatou ; kia tika to latoit malii. E hara hoki i te malii lion. Kki nci a P.ior.i, ki nga llalii kia lmiluiia a ratou inoiii, 1110 tehunga rawa korc, arina te liiin-y.t tapu tcnei tikangn. Kihai uru tc hiinga kino ki lenei malii Akucnei, ka modioli* te alma o etahi, ka uhitt kaha i tana moni, ki» rangona to tangihanga, ki roto itc pcrcli. Na o wliaknpeliapeha ana, ia, e hara tone tiknng* i te hunga otc A'tia, E rang! kia tika le ho atu, i tana moni, i nm»a i te inoi, i runga i te arolia, Ui a Te Knr.iiti. Na ko F.pulia Werakcno letalii o nga monita o Wlu'-wiiata—lie lino men tika kio •
' nga rangatira katoa —ki tenci malii. lie I mahi nui lioki, he mahi pai. ' Ko Hone Kinyi nionila o Horotiu —Na, ko te mea tika tenei, kia tonon te rongo pai, ki tana inotii, e kai ana, ite tangata. I-Uoi ano i te rongon mo a talon mate katoa, ko te ron--1 goa pai. | Hei runga ko Hami Whakapu lelahi o nga monita i Tukupolo—Koia tenei kia rangona te ingoa o te Karaili, e nga tangata Maori o j Niu Karironia. Otiia kia tika ta tatott mahi j kia tika ta talouhoatutauga, i runga i tengakau lupato.
Kei runga ko Ranicrn Ngaiwi—ko nga tangata c whakaae ana ki tenei tikanga, kia hari te ngakau, koia c kore o whaknae e korc e hari ; ko te tino mea tika tenei, kia tonoa te rongo pai ki nga tnuiivi katoa. Na ka whakatcka a Knoka monita o te whare karakia Tepuiatcia, Whatawhala — Kia kaha te korcro, koia tenei ko te tino mea tika, kia korcrolia tenei tikanga nui, tenei oranga ki nga tangata katoa ; kahorc he oranga ke, koia tenei, kiamaia, kia kaha, kia tohe touu, kite tono ite Kongo Pai. Na, kei runga, ko Wircmu Iwa, monit.i o te Kapa Kupakupa—Kua kite aliau i tctahi o ligaMihencre, i tae wawomai ki tenei molu, ko te Hemern. Whaknakona ana eia ctahi kite reti, mohio hi, i rcira, kihai taro, ka nekc ake te mohiotanga, a ka korcro i tc pukapuka. Kua whaknakona hoki tatou e to talou minita ki nga tikanga ole Pai, a ka lain nno ka timata tatou i tenci mahi, i tenci tikanga nui, kia tonoa te Rongo Pai ki nga tauiwi. E hara i tc mea hou, na le aha i lac ni.ii ni o tatou minita ki tenei wahi ! Na tc Rongo Pai. Akuanci, ko ctahi ka hacrc ki Niu Kareionia, ekore nga kai-whakaako c wehi i tc mute. Mana ka mate i runga i te Kongo Pai, he male pai icnei, tena ka mate i runga i nga pakanga he mate kino tenei ; koia ahau ka ki atu ki a koulou, tonoa te Kongo Pai. Ka whakalika ko Wircmu Kapo, Kai-wha-kaako o tc Kiira Pcleni —Kia rongo katoa tatou, ko njw kino i mate ai nga tangata i mua, koia tenei, he Wahi tapu, he lleriingn, he Moenga, he Kohua, he Wliurc tapu, he Poaka tapu, he Pakanga, Na tc alia i kore ai enci mahi poauau '! Na tc Kongo P.ii. Na le Kongo Pai i ora ai le tangata. Koia tenei ko lo mea tika, kia mil n-ja iMu.'{alira katoa, me nga liapu o Niu Tircni, hei tono i tc Kongo Pai ki era niotu, ki Niu Karcronia hoki. Kei runga, ko Heta te Tarawiti, kai-wha-kaako o te Kura, J'cteni—lo hari ana toku ngakau kite korcro o nga rangatira, na kia hari katoa hoki tatou. 1 mua, ka whakatika a Rcwi Mokorou hei korcro mo te whawhai ; ka whakatika Tarapuhia, a Weiere, n»c era rangatira—ko tana tikanga ano, ko le whawhai, he wakamiiicnga kc hoki i mua. Na te aha i rcre ke ai le korcro o cnei Kaiuatira ? Na te aha i rerc ke ai tenei whakauiincnga ? A'n tc llongo I'ui ! Na te Kongo Pai. N.ikonei kia tohe tatou, kia tohe t ilou, kite tono i te Kongo Pai, ki era wahi —kia ivailio hoki tenci mahi, hei taiiira mo nga hahi o Niu Tircni.
Na ko to kupu whakninutimga i a Te Ahiwera—Ka liari toku ngakau ki cnoi korero, ko tc lino men tika tenei, kia whakaritca c talon, tc Ttirc whaknmutunga o tc Karaiti —" Macro rakoulou nkoua nga Tauiivi katoa"—Ko tana kupu ki le Halii, kia tonoa te Kongo Pai. Otiia, koi whnkaputa taton. Tcra auo, he kino c piri ana ki a talon maiii pai katoa. llcoi ano tc mca c tika ai, kia lioroia a taton malii katoa ki roto i nga toto c te Karaiti, a kia whakapumautia a taton malii ete Wairua Tapu, Kua rongo te Atna ki o taton whakaactanga, kia waiho tenei lici tik.inga mo ia tan, mo ia Inn. Mnna talon c whakaknha, a, taca noa tc mntnnga, a, ki a ia anakc tc kororin, Amine. Na ka waiata matou, aka inoi. Ileoi nno ; ko tc mutunga tenei. Kahore ctalii o cnci liangatira i tae atn ki tc whawhai i Wliaingaroa. I tc mutiinga o tc Tina, ka Imilnii mni raton, ki le whnknroivjo, ki tc niiitakitaki i Ic Knra-tamnriki o I'cteni. i a maton c waiaia ana, tangi nna tc whakaiuoimiti o nga tira, o nga Matua o nga tamariki, ka tangi roimati cttilii —a ka whakapni kite Knra. Na ka lmitu, ka Ti maton ; i te mntnnga o tc Ti, ko tc Karakia roa 1110 nja iivi katoa, pera me tc tikanga o nga Kanmalna ki Tuwiihi. Kei wliakaaro tc tnngata he whakapnta no maton, koia i tnliitnhi ai cnci mea—kahore. Nate tiknnga nni i tnhituhi ai, hci tauira ino nga hapn o tenei motn. Ileoi ano, K Tc Kiliirini. Na ton hoa arolia, Na Tk Aiiiwi'.ka.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501107.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 3
Word count
Tapeke kupu
2,060HE KORERO MIHENERE, NA NGA MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.