KO TE KARERE MAORI. Akarana, Nohema 7, 1850.
Kua riro a te Kawana ki Poneke, ki Otakou me era atu kainga i runga. i te Turei, ite29 o Oketopa, ka eke ia ki runga, i a te Parai te manuwao o te Kuini, ko I'onci Oriwa to rangatira ; tekau ma whitu nga ivpo i toua ito rorcnija ui. Muri tuts* iho o to ckongn, ka reie, a, kihai i roa ka kitea e tipi baero ana i iijja koru o Huuraki—i te ko te muri. J cko lioki a Rcri Korei. te Una o to Kawana, mo Tc Tirini, te lino kaituliitalii, mo Knuai-a Polini, to ruii"ntiru o nga nialii hoia, mo Kapeiie Nu!.ana, lio Apiha no to s°>, ko to kai-tuliitulii ia o to Uawana. I muri i aTo Tirini, kei i a To Kupa nga nialii o to wliare tiihitulii o tuiignta Maori.
Hi: takanga mai no to Raumati, lie pnnga mai no to tnru kino i huaiana nci, ko to rnipitcnn —lie ninro. Kiliai i men kia tiikitalu liaero nga mo.i c iiatun aim c tonei tnru kino , otiia, ko tc iti mc to valii, i Akarana, i ko ntu nga mca i whara i ' turn, wharo, Kahoro ano lie tupnpaku i patua rawatia e tenei tarn i konoi, cngari, o ngaua kautia ana tc tokomaha o te mate, a, lie ngoikoro to tukunga ilio. Na tc k.ilia o to konoi tu tangata, na to pai lioki o tcnoi wlicnua, i meinga ai kia oraora kau akc i tenei taru. E kite nna niatou, c ngaua ana ctalii o nga lioa Maori o tenei marc; eliara i to moa, ko nga Pakolia anake. Pouri pn inatoit i to kitengn ai i tc panga o tciu-i mate ki tc tangata Maori no to men kino ana to rntoti nohoanga, o kinoNm.. nga .kai, nga wliaro, mc era atti men. Ape iio moa, eliara ta niatou i to tino aroha ki nga hoa, ckoro e tuliituliia atu atu i tenei walii, ekore c whakalupato i aratou ki tenei mate. lie tarn kino pu tc mare ; he tini nga tupnpaku o tonei mate. Ekore e niataknhirt tnua mca e to tokomalia, o whakaaro ana lioki, ho mca noa ano. Me lio men, ka meinga atu kite tnngnta kua pangia e to mate nui, ka wchi ia, otii:i, ki to mca ka meinga atn ku.-i pangia e lo mare, ekore. in e wchi, e whakaaro ana lioki, he mate pai Ahakoa wliakaaro to tini lie mate pai to wharo, lie tokomalia ana tupapaku. Me A-orira tc iugoa o totalii mate kino e patu ana i te Pakeha. Otiia, lie lakitalii nga msa e ora ake ana i te mate koiira ; he tini noa ilio nga moa o ora ake nna i te wharo; e laea ana lioki te wliaro te vmgoa c te Rata. Kite moa, ka ata whakarango nga turoro c pangia ana e te wliaro kite kupu o nga Rita, ekore e ion, ka ora ake i tc mate. Mo korcro atn i konei tc panga o te wharo kia mataurio ai e kontou tc orokotimatanga o tana mate. He hu i no te ai\g!H»_,n, lie uiocmnc no nga kanohi. lio ngoikore ; he ntainao, ki tj iwitnararoa; he kalia kore kite main. Mo lie mca, c penci ana to alma o te panga mai. kia hohoro to haere ki nga Rata kite tiki rongoa; ko te lumga e pai aim kia haere ki tc wliare tnroro, me anga ki reira. E ponri ana ma'on ki nga mate o nga tangata Maori. Ko te tini o nga mate e pa ana ki a rntou, otiia, c nialiara ana he kino no nga wliare i intimate ai, he waiho parti hoki i nga koheka, i nga tinana. Kia tika to mahi i nga wharo. Kia pai nga koheka. Kia pai nga kai. Kei nolio iua ki nga walii haumaku. Kei liaoro ki nga walii matao noho ai i to wcraweratauga o te tinana. He lake mate katoa enci. Engari me whakarito ta kontou kai, me ta koutou noiio ki to te Pakeha kin pai ai. E nga tangata Maori, wliakaaroa enei katoa! Titiro ki on koutou liapu—svhakniimh.iru kite tokomalia i roto i tenei iwi, i teraiwi e patua ana o te mate. Ko to mea mate ia i roto i to I'akeha, he toruloru raw.i. "Wiiakaaro ki to koutou rangatiratanga. Ki tc hua nui o koutou—ki to kaha, me era ntu mea. Taliuri ki to I'nki'lia titiro ai, a, ka. mea koutou c rite talii ana to imiiiii, to rorou, tc kakuha o tc tangata Maori ki tana lioa Pakeha. Otiia, c pera ana te malm o nga tan o tc tangata Maori mc to te Pakeha ? Ekore ianci to tini e homo i te tuituuiurikit#figu —i te kaiakat.Miga ? Mo ho mca, na te Atua tenei litre i wliaknara, ekore niatou o kiki atu, tena ko tcneii na koutou ano tetahi wahi, i pangia ai c to mate. Mc lie moa, e linna ana unci whakau-o ka ho niatou. Ko to whakakitengn tonei o lo aroha ki a koutou, ko te whakinga atu. He aroha no niatou i nugn ui i tohe kin koutou. Me ho mca, kaliore lie aroha ki a koutou, ckoro ano c wliakaaroa to lioutou niatenga,
oranga ranei. Kun tango koiitou i tera ktii kino i to paipa ; kia pcra hoki to koiitou tango i nga ir.ahi—ki to fakai nga kai papai, ki to kakahu i to koheka papai. Kin ntnnhua to limlii kia paingia ui. Whnkaritea te tabu oto kai ki to tc Pakcha. Waiho nga paraiketo ki ngai nioenga tnkoto ni. Kau.i e tiui nga ka-1 kahn kite innuiangn ; cngaii waiho kc etuhi nio nga matonga i to ua, i te matao. li aru koutou i unci likanga, me era atu akoranga a matou ; J haiinga nno nga : kujm ntu otc tini o te boa. Ki temea ka whakarongo koutou ki nnei mea, ka itiiti to mate, n, ka ora ake nga ngakau o o koutou hoa. Ko nga korcro i raro iho nci, i tulilluhia mo te Pakcha. hoi whakatnpato i a ratou mo to panga oto mate ; hei whakaparcko hoki i tc mate kei pa k i n ratou. Ahakoa ho korcro in mo tc iwi o Ingarangi, e pai ana nno kia tain ki tenci pepa kia nta kitcn ni nga malii wliakatupato mo tera men wehi mo te mate. Ko nga korero enei;— "Ka oho i tc nt.i, whakopuaretia nga niatapihi. Whakntaki'nhitin nga kahit moenga kia puhipuhiu c te liau i mua ntu o te whaknpaingu. Kia pai van knliii moenga; kaua he paru ; ran gin kite ahi i nga wa c whni kaptira ana. "Kia pni tc wni hei inn. Iloroin knton tia nga tinana, hnungn nno nga matn. Me inuknmuku nga tinana ki to knknhu tuku kite wni, i nga nta knton; ki tc men, ekore tern e tnea, kin kotahi horoingn nui o te tinana i roto i tc wiki. Knuato wai paru e waiho kin tu ana ki to whnre ; otiia, kei ringihia kite wbatitokn. Kaua nga pnkawha pukn, mo era ntu men penei c whiua kite whatitoka. Kaua hoki clulii atu paru e waiho ki reira puranga ni; he take nrite enoi katon. Knua rawa te men piro, te men hauugn e waiho ; mc waiho aun era, ho whaknmomori in no koutou; engari, kia pai to tango nga kainga. Me men kino le pahiko poaka ki nga wnhi tutatn ki tc: nohonngn tangata ; ho men kino hoki te wnhi c patua ni te knu, te ])iiaka, me era atu mea. Ko tc piro u aim mai ana i nun men, hei whakapn i to kirikn mo era ntu mate kite tangala. Kin pai nga whnre tc horoi; kin kotahi nui i roto ite wiki, c p.ii ana nno ki.i run u«>:i; otirn, kei tnkua ngn tamariki ki r<uo i te ninkiiranga, kei pnngin ratou c te mate. He wliakatnuki tnwhito te/iei, otirn, ho wh:ikntnuki pni—' lie nolio pnru kore, kc i nitiri mai o tc whakapono.''' " Kia pai nga kni. Hokoa he piwln', he piriknhu. Kia nui tu tto ua kai koutou, he pehi tena i te mute kino, i te korira.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501107.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,366KO TE KARERE MAORI. Akarana, Nohema 7, 1850. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.