KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hepetema 26, 1850.
Kua tini a matou whakahaerenga kupu ki tenei mea kite ngaki whenua i nga wa kua pahure ake nei, a, e mea ana matou kua whakarongo ki aua akoranga te tokomaha o te kai korero o tenei nupepa; otiia, mo he men, u tukua noatia ana kia rcre i te hau nga korero mo to wa c nolioia nei, he tukituki tera i a koutou nga kai korero o tcnei pepa, he tukiluki hoki i amntou te kai kohikohi rongo, Ko to matou tiknnga tenei, kia tau te titiro o nga kauohi ki tcnei men, ki tern men; kin whanganoa ki ngamea c hacre mai ana i roto i nga ra c rere haere nei, kin alici ai matou tc korero atu, me kore ranci koutou c wliiwhi ki etahi pai, me kore in nei e ora akc i etahi kino, me kore ranei c nui haere te whui rawa " o te tini o te mono."
II etahi o nga nupcpa Una tuhituhia, lie iiui nga korcro mo te ngaki whenua. I anga ni te korcro ki tern, lie mca kia whi, ; whi ai nga kai-ngaki whenua ki tc rawa- ' ho mca iioki kia wliiwhi nga kai lioko ki '■ tc raw a, i nga mca uta ntu ki Karcponia. ■ Ko ctahi o liga liua o tc wlicuua i lukiia ki tj whenua koura, lie nui noa alii nga utti i te hokonga ai i rcirn, maiiako tomi lioki tana whenua ki tc kai maim. Ku- : liore ano he rongo o tc tini o nga kai- ' jmkc ut'i atu i tc mca o Niu Tireni i\ci. \ En mat ana i Karcponia etahi kaipuke i ' enci takiwa, ko nga rongo o ana kaipuke i kawe mai, kua lioki tc ntu o te riwai, mc era atu mca i tcra whenua. Ale lie mca, he rongo pono tera, te liokinga ilio 0 te utu o te riwai, kaua c matapoiirilia, cngai'i, ma wliakauaua tonu kite main'. Kia mahara koutou ki tenci, ehara i tc penei me era atu iwi nga tangata o Karcponia, no tc mca hoki, lie mca whakauru ratou no nga wahi katoa o tc ao, a, ho koitra te mate itikaaiki reira. Eliara ta ratou noho i reira i to mca pumau, lie kcii hacre i nga konia oia whenua, a, ka whiwhi ka hokia kite kaiuga tupu. Kci to raumati auakc ka kciia te koura, i te hotokc ka noho noa ilio. Na, i tc raumate, ka whakarerea a Hana Parahiko, te taor.c c kawca atu nci a tatou kai. 1 to ramnatc, ka whakarerea tana Taone, ka hacre kiuta kite keii. Kii uta noa atu nga kcringa ; a, ko te takanga mat ra auo o te hotokc lioki mai ni ki nga taonc, ki tc titarita'i i nga mca i ki-ria ra. K iti ana te kai ki nga keringa, ckoi-e lioki c taea te waha i te tawhiti, eugari ko te haercnga mai ki tc Taone wliiwhi ai ki tc kai. He mca tnku ntu enci korero ki a koutou, kia ata inatauria ai te mca c kake nci te ntu o tc kai, i tctahi takiwa, c hcke ai te utu i letnhi takiwa. ICa kitca nei e koutou, ko tc tai timu, mete tai pavi tera o Karcponia, a, ka timu tana tai i nga raumati, ka lioki te utu o to kai, otira, uu pari mai i nga hotokc, ka kake ake tc utu o te kai. No te tino o te r-nuinati o (ana whenua, ka rere mai nga kaipuke whakamuttmga. Ko nga iwi o tana Taonc i liaure ki nga keringa koura, ko tc mca pea tera i lioki ilio ai tc utu o nga mca. Otira, ka taka mai te hotokc, ka pern ano pea te nui o te utu o nga kai, me tc utu o nga wa ka pahurc ake nci. Kia niaimra tatou, c hoiio tonu ana te wliakau o te kaipuke ki Karcponia kite kawe tangata'atu—he maim, he mano tini nga tangata e hcke ana ki reira i tenci wahi, i teiiei wahi. Ahakoa heke te utu o te kai me era atu mea, tenci ano te wliakau tonu nei te (ini o te kaipuke ki ia wahi, ki tc uta mea atu ; no nga topito katoa o te ao nga puke rere ki reira. E whnknaroana maton, mc ake nuitti tcra rite nga, me ake iro te mono, i tc utu kore mo a ratou mca c whakaekea ana ki reira, a, me ake mal'.uc te kawe atu, pem-i, ka waiho ma nga kainga tutata te tikanga kawe kai atu, ko reira pea ata pumau ai nga utu mo tenci mea, mo tera mca. Ko Niu Tireni to whenua c tata ana ki Karcponia, a, na te mca e hiomoiia ana te oneone, ka riro pea te papa i a ia. Mo konci, ka mea atu ano maton, kia nana ki to paran, kite whaknto, kite rui; na, ki tc mca, ka kiuongia o Karcponia nga mca e mahia nei, okorc auo e kaliore te tnkunga iho o ta koutou ahuwhenua. Ko koutou, ko to liunga matau kite korcro pukapuka i te rco lugarihi, 1113 titiro ki nga nupepu o tawnhi, ko reira kitca ai to nui o tc hiahia o era atu kainga ki nga mcao kouci ; ki tc Witi, ki to Oti, ki tc Pare, ki to Kanga, ki to Poaka-wlm-kii]inoa, kite Poaka maori, kite Pata, ki te Tihi, mete tini atu o nga mea. Mc he mca, c tara tonu ana koutou ki tc nialii i citei, a, nui ana kite puranga, ka poto katoa i nga kai hoko, a, ka uianako ki etahi atu. Titiro ki nga kupu tono mca i roto i nga nupepa o Akarana, o Poneke, o "NVhakatu, o Otakou. I nga toa hokohoko, ka kitca e koutou nga paraoa o Hopa Taone, nga oti o Hopa Taone. Titiro koutou ki nga ramrijji o tc Karere mo tenei ra, ko reira kitea ni, te korcro mo nga kaipuke nunui c rua kua u mai i Hopa Taone, i Uahetone, kite kawe mai i te paraoa, i tc oti, i tc pata, i te tihi, mc era atu mea. Na teaha i penei ai ? E iti ih° ana a Niu Tireni i Hopa Taone ? E hoki iho ana ra nei te momona o takonei oneone ? Kahorera hoki I E taunga ana tc kai tuhituhi o tenei ki nga whenua o Hopa Taone. Kua ngakia e matou nga whenua papai o reira, n, ho pono ta matou meatanga atu nei, kihai i pahurc te momona, o nga one-
oiio o ia walii i o konei; ko tc mntnotno o rcirn. ko t« humarie o nga ra c lioki rawa ilio .inn i Niu Tireni. E ara Id runga ! Ala to kouton nliiiwlicnim ka kapea ki muri a Uopa Tnonc i nga liuti o tc oneone. A haurga ano nga kai ma konei nkc, olira, lici ntn ki nga lini whenua o (o moaiia marie. Me he men, ekore a Kareponia c pai ki a tatou riwai, mo whangni ki to punka ; ekore koa e lioki ilio tc niu o tern kni ua whai matu. Mo lie men, c ata whakarongo ana a liiatou hoa Maori ki nga tini korero kmi o(i to tiiku n'.ii mo to ngaki whenua, mo te whang.ii knu, mo tc lianga pata, me era atu inca —n\c he inea c aru ana ratou i nua r.kornnga, ekore c roa ka wliiwlii ki tc whai rawa, ekore e roa, ka purnnga noa le tnonga i a ratou. He men whaknpouri tcnei i le whakanro, te kawenga inai ki konei i n»a pata, mo era atu nica i nga whenua o ko atu, no te men lioki, ko te tino ten<:i o nga whenua kntoa o te ao liei wliakatupu ino nga otaota c kai ni te kau. Tenei alio tc pepepa tawliito na to I'akeha, '* K.o to knpa o tohiingia ana lie kapa riro mai." Toliuugia o koutou kapa! Ilenha i tukua mai ai n Hopa Tnone, a Poi Hakona, kite tango atu iuahoki c takoto noa ana i n koutou nga inca e knwca inni nei ?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500926.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 46, 26 September 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,367KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hepetema 26, 185O. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 46, 26 September 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.