r O nga luhituhinga katoa o tenei Nupepa t. kua oti tc apiti kite ingoa o tctalii o nga Apilia o (e Kawauatanga ; kia mohio nga tnngata katoa, na te Kawanatanga pu ana korcro. Na tc Kawana i mca, C. A. Dillon, Tino Kai-tuliitut i. PAN UIT ANG A . R mca alu tcnei ki o matou lioa, nie nga kai-luliilulii mai, mc waihu katoa in;., pukapuka e tukua mai ana mo le Karere Maori ki tc whare o Te Ucivcti,Kai-whaka-maori; ite huarahi, Arapcta, i Akardtia. 7\ MATENUITIA ANA ctahi KIWI, hci 11 to mca orn, liei to mca mate —o pai talii nna lie Una Kiwi lioki—kin linria mai lie I'urun.ANoi lioki. Ma to langata e knwc mai onei mea ki Akarann, kia te llon-iana, ka kitca tc tangata hci lioko. O FAUNA UTU, NO tc mca i oma alii i tc kaipnkc a Paicrc Kuini ite poo te Katapn, itcl4 o Hurai, nga Pakeha c man ake iiei nga ingoa, a, kahakina ana te poti. He mea atu tcnei, ka hoatu c tc Kangatira o tenei kaipuke nga panna c riina ki tc Imnga whakaatu i te uohoanga o enci tangata, mete takotoranga o te poti. Te Aiiua o noa Tangata. John Williams, no Ingarangi, nga tau IS, lie puneliuneliu te matenga, he kiritea, he tu-a-mangu nga katu, Jamca Manning, no Ingarangi, nga tau 31, te roa 5 putu 5 inilii, lu-a-maiigu tc matenga, he kiritea lu-a-mangu nga karu. William George Smith, no Ingarangi, nga tau 24, te roa 5 putu 2 inihi, he malign tc upoko, koiua ana tc main, katu pouri, he motu kei te paparinga niaiii. Fransese Lelnes, no Ilari, nga (an 27, tangata nui, he parauri, he karu mangu, he matenga mangu. Antonio Fullorino, no Itati, nga tau 27, he patauri, he karu pouri, he matenga mangu. Aiiua o tk Poti me tc mata tc tihua o tc ta i rolo, ko te ' Paicn Kuini' te ingoa o te kci, i whaiti tc kei. Akarana, Hurai 17, 1850. I-IOROI! IIOROI! HOllOI! KEI TE WHARE NOIIINOIII HOKO NOAWAKI Tl, c uta nna kite Wharc takotoranga pukapuka, he HOKOI pai vawa c hoko inai nci c 'ibru Pene mo te l'.nma kotahi. No Ropata Makataora. Akarann, 3 Akuhatn, 1850. ORANGA MO TE KOROPUTAPUTA. mea atu tcnei. „ I c liiuliia ana kia okaia, kna tac nice ki iu i/harc Turoro i Pukekawa te rongoa mo te okanga ; ko nga Manei, mc nga Taitei, i te 10 o nga linora o te ata noho ai a te Rata ki tc wharc turoro, hci oka i nga tangata Maori katoa e mca ana kia kaiia c pangia c tera tarn kino pu, tc Koroputapula.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500926.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 46, 26 September 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
444Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 46, 26 September 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.