KO uga tuhitlihinga katoa o tenci Nnpepa ktia oti te apili Id tc ingoa o letahi o nga Apilia o te Kauanataiiga ; kia moliio nga langata katoa, na te Kauanataiiga pu aua korcro. Na te Knwana i mea, C. A. Dillon-, Tina Kai-tiiliilul i. PANUITANOA. :' "K K mea atu tenei ki-o niatou hoa, me '"■' nga kai-tuhituhi mai, me waihu 1-aton nga pukapuka e tukua mai ana mo le Kurert iilanri ki le wharc o Te Iteweti, Kai-ivhaka-maori ; i te lmaralu, Arapeta, i Akarana. HI MATK NUITIA ANA otalii KIWI, liri lli le mea ora, liei te mea mate —e pii i.itii ana lie Flu i Kiwi hold—kia liarin mai lie Pui'iniAXU! hoki. Ma le e kutve mai cnei men ki Akarana, kia tc lloniana, ka kitca te tanijala hci lioko. 5 PA UN A UTU. i'O le mea i oma atu i tc kaipukc a Paicrc i Kuini ite poo te ltatapu, itcll o llurai, nga Pakeha c mail akc nei nga iiigoa, a, kaliakiua ana tc poti. 's h lie mea atu lenei, ka lioatti e le Kangatira o tenei kaipukc nga pauna c rima ki tc liiiuga wliakaalti i te noliuanga o cnei taugala, nic te takotoranga ole poll. Tk Aiiua o nga Tanoata. John Williams, no Ingarangi, nga tau 18, lie pnneliuneliu te niatenga, he kiritea, he tu-a-inangu nga karu. Janiea Manning, no Ingarangi, nga tau 31, le roa a putu 5 inihi, tu-a-niangu te niatenga, lie kiritea lii-afinaiigii nga karu. Wi liam George Smith, no Ingarangi, nga tau 21, te roa 5 putu 2 inihi, he mangu te upoko, koma ana te mala, katu pouri, he motu kei te paparinga inaui. pranaese Lcbres, no Itari, nga tau 27, langata nui, lie parauri, he karu mangu, he niatenga mangu. Antonio L'tillorino, no Itari. nga tail 27, he parauri, lie karu pouri, he niatenga mangu, Aiiua o tb Poti.—Kei ivalio lie ta mangu, mc te mata tc alma o te ta i roto, ko te ' Paierc Kuini' te ingoa o te kei, i ivhaiti te kei. Akarana, Uurai 17, 1850.
ilOROI! HOROI! I-IOROI! :jt7HAR.IS NOIJINOIII HOKO NGA- ' V WAHI TI, c tun ana kite Wharo piikapuka, lie HOROI pai raiva e lioko mai nei e Joru Penc mo tc Fauna kotalii. No Ropata Makataora, Akarana, 3 Akuliat', 1850. OKANGA MO Tli KOKOI'UTAI'UTA. J K mca atu tenci, kia ronso nga tangatr 9. Re hkihia nii.i kia nkaia, kua tap ake ki te Wharc Turoro i I'ukekawa te rongoa mo le okam»a j ko nj;a Mauri, mc n»a Taitei, i te 10 o nga haora o tc ata noho ai a te Kala Ui te whore turoro, hci oka i n»a tangnta Maori kntoa e mca nna kia kaua c paiigia e tcra tarn kino pn, Ic Koroputapma.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500912.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 45, 12 September 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
459Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 45, 12 September 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.