' O nga tuhituhinga katoa o tcnei Nupepa kua oli te apiti ki tc ingoa o tetalii o nga Apiha o te Kawanatanga ; kia mohio nga tangata katoa, na te Kawanatanga pu ana korero. Na te Kawana i mea, C. A. Dillon, Tino Kai-tuhitul.i. PANUITANGA. E mea atu tenei ki o matou hoa, me nga kai-tuhiltihi mai, me naiho katoa nga pukapuka e tukua mai ana mo te Kaiere Maori ki le whare o Te Reweti, Kai-whaka-maori j i te huarahi, Arapeta, i Akaraua. 71 MATENUITIA ANA etalii KIWI, liei Ji te mea ora, hei te mea male—e pai tahi ana lie Hua Kiwi lioki—kia liaiia mai lie Pupurakoi lioki. Ma te tangata e knwe mai enei mea ki Aknrnna, kia te Honiana, kn kitca te tangata hei lioko. 5 PAUNA UTU. NO te mea i oma atu i te kaipuke a Paiere Kuini ite poo te Ratapu, itel4 o Hurai, nga Pakeha e mau ake net nga ingoa, a, kahakina ana te poti. 'sli He mea atu tenei, ka hoatu e te Rangatira o tenei kaipuke nga pauna e rima kite hunga whakaatu i te nohoanga o enei tangata, mete takotoranga o te poti. I Te Aiiua o noa Tanoata. John Williams, no Ingarangi, nga tau 18, lie punehunehu te matenga, he kiritea, he tu-a-mangu nga karu. Jmnea Manning, no Ingarangi, nga tau 31, ic toa 5 putu 5 inihi, tu-a-mangu te matenga, he kiritea tu-a-mangu nga karu. Wi liam George Smith, no Ingarangi, nga tau 24, te roa 5 putu 2 inihi, he mangu te upoko, koma ana te mala, karu pouri, he motu kei te paparinga maui. Fransese Lebres, no Itari, nga tau 27, tangata itui, lie parauri, he karu mangu, he matenga mangu. Antonio Fuliorino, no Itari, nga tan 27, he parauri, he karu pouri, he matenga mangu. Ahua o te Poti.—Kei waho he ta mangu, mete mata te ahua oteta i roto, ko te ' Paiere Kuini' te ingoa o te kei, i whaiti te kei. Akaraua, Hurai 17, 1850. HOKOI! HOROI ! HOROI! KKI TE WHAUE NOHINOHI HOKO NGAWAItI TI, e ut» ana kite Whare takotoranga pukapuka, he HOROI pai rawa e hoko mai nci e l'oru Pene mo te Pauna kotahi. No RoPATA MaKATAORA. Akarann, 3 Akuhata, 1850. OKA NGA MO TE KOROPUTAPUTA. E mea atu tenei, kia rongo nga tnngata e hiiihia ana kia okaia, kua tac ake ki te Whare Turoro i Pnkekawa te rongoa mo le oknnga ; ko nga Manei, me nga Taitei, i te 10 o nga linora o te all noho ai a te Rata kite whare turoro, hei oka i nga tangata Maori katoa e mea ana kia kaua e pangia e tera (oru kino pu, te Koroputaputa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500829.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 44, 29 August 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
448Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 44, 29 August 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.