KORERO TITO.
Te Ngaro mete Pongarongaro. I nga ra paki o te raumati ka puta tetahi ngaro kite rapu haere i nga wai ote pua rakau hei oranga mana ki tona whare. Kahore lie puawai i nialiuc, ko nga mea wliai wai ka taiiioltia mai c i i liei Uai, ko nga mea wlini ware ki riro mai nno lioki i a ia, me nga ota 0 rolo o ctalii pua wai: Kcrerc nei, rcrcre nei, a, (utatnki 110 a ki tetalii pongaroagiro, talmri tonu m ii taua walii mea kite koreio. Ka mea ia—" E ivtiaknpai nna an ki tau malii almwlicnna. ICo koc, ko an, te kali i o a taua inahi. 1". kore to!<u uolio e t.itu, lie lianga tonu taku i te wliarc ki roro kite wlienii', he liou liaere i roto i te oiieonekiatikaainga.ua ki taku wliarc. K nta tiaki nna an i iiku tamoriki, c kawc liaere ana au i a ratou ite ao, i>c po. Ii lianga ana au lic run mo ratou, c koliia ana n roto kite kai lici ornngn, e hinga ana lioki i te ulnre kei pangia c te matao, c tc we ra'.vera. Otiia, c ora noa ana an te patu o tc tangata ; lie malia nga tuna i liapainga nr-i ki toku iwi. Me lie mea e t.ipoko ana niatou kite wliarc ote tangata, ekore c or.i ite tukituki. He mara ra nei tc walii i rokolianga ai matou, patit tonu alii ki reira, a, lie mea ano kiano nga pi i puta, ka patua roroiia i roto i nga linn. Ko nga rakau o nga niara ka pania c ratou ki wai wliakamate kei taea tc kai ma matou." Ano ko tc iKiiroj " c miliaro ana koe ki tcnei ! Kaua koc e wliak.vrite i tau malii ki taku. Kaliorcri koc i men, kia aim taurapu
ki tc kai i nir.i nio.'i e liipti non an i ki tc kolalia, otiia, aim ke ail i t.in ki mca c koliia ana e tcra am, e (era at(i. Kilia! koe i mah»ra kite nv.ihi nana ote tini, he kai kau lau i mja mea e miliia ana e ratou, no rn, ekore ano oku o malitie i a koe, c kolii ana ail, hoki rawa am kua kaliakina c koe. K lion ana koc ki raro i te ivlienun, a lioro nxi nija kai o njj.i inara i tan meat.ni!*a. 'l'e: ako aii, lie tiki Itai atn take i ujfi « - ai o nga puaivai, ekorc tc alma pni o te puatvai e whaka]ia!inreti» e an, a, ekorc tona kakava c woakanuaromin. Wailioki, mm anake an k;i e koliikolii na koe, Una ko takn e koliikolii nei, ekain ;a am etc tokomalia. Ko njja lioni, mo n<{:i waki e halloa nei ati, lie mea pii era ki tc t ingata ; ko te mea tenei e tiaki nei ia i an, o patn nei ill i a 1.0e."
Aiioha o ri: tam viti kite M.iiua.—Kua tukua ki a tatou c 11,' a Koinana, tctahi korero wliakaarolia. Ttra lotalii waliine tino rainjalir.i, i alia rmtoi, ka mciitip e te meiieiuja ole iivi kia nliakamatea ia, a, kaivca ana ki tc wliarc-iiureliere, ki rcira tarona ai. No to kiteiiga ole kai-tiaki itc alma lumiaric o taua waliine, ka vnilii a roto i a ia, a, matakii 110 aki li! ivliakatnate. Whakaaroaro una tana kai-tiaU, a, tc ilio o lona iv'iakaavo, me kaive te waliine ra ki nga wliaic pouri, a, mo ivliikaiiki ki tc kai, ki i m .te maori ia, kit katia to o le kai-tiaki e pa ki le pain. I wliakaac te k ii-tiaki ra, kia haerere inai ki tc whare-lierc'liere te tamaliinc o taua waliine vai\i;aiira, otira, kia kaua ia c man mai i tclalii kai. lie maha nga ra i paluire, kiliai te waliine ra i mate ; lie imlia hoki n;ja mito te tamaliino. Nawai, n— ka miliaro te kii-ti iki kite ora lomi otc ivaliine ra, a, mpato noa ia ki tc 1:1111 iliine, nica tonu ia, kia lino tiroliii tc lamiliinc, o tc liereliere. NVli,im;a ana te puiansja mai o ten, n, ata tiroliia ana c te k ii-tiaki, rokolianga atn e ia, e wliangai ana ite Matna ki ana u. Ka miliaro rawa i konei tc kai-tiaki ra ; korcrotia ana /• i i kite Kai-ivliakuva, korerotia ana ete ka?*" wliakatva kite runnnga ole iivi. No te ronjjonifa ole iivi, ka nica kia ivliakaorangia ia. Tukua ana e njja Koniana lie men lioko crania ma ratia ko te tanialiine, 1110 ia tan, 1110 ia tan, a mate noa rao. Wliakaarahia ana ki taua walii lie Temcpara, lici whakamaliara mo teiiei malii aroli 1. Ko Il.inalipc te ingoao tetalii atu waliine wliakaoru i tona .Mania tine ki an 1 11. Ko I litiiOMti te ':i;oi <> tona I'apa, i roto alio lioki ten ite wliare-liereliere. I tino miliaro te iivi o Roma ki enei malii arolia, a, ka liiea ratou ko le arolia o tc tamariki ki nj;a Matua te tun' tuatalii e te ao.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500815.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 43, 15 August 1850, Page 4
Word count
Tapeke kupu
837KORERO TITO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 43, 15 August 1850, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.