NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Hurai 5. —Ihapera, 99 tana, no Hopa Taone. tukowaru te kai eke noa mai, he taonga noa iho nga utu. Ilurai s.—l'onu Kata, 17 (ana, no te Kawau, he pehi. Ilurai B.—Kukupa, 20 tana, no Maraenui, iiga utauga, 1 0 tana riwai, 1 taua poaka tote, 100 pauua Mint, 50 puhera will, 50 puhcra kanga, 454 pauna poaka whakapaoa, 215 pauna poaka whakapaoa, he liuwha. Ilurai B.—Napi, 17 tana, na llcpn, no Tokcrau, kotahi pouaka pukapuka, kotuhi pouaka whakapaoa. Ilurai 9. —Peaii Kuini, 250 tana, no Itanann, i Ingaranrci i te 9 o Popueie, 1 7 te kai eke non mai, he taonga noa alio te utauga. Ilurai 9.—Te kaipukc o te Kawanatanga a Wikitoria, no Tokerau, (> te hunga eke mai. Ilurai 9.—Tamariki, 31 tana, no Tokerau, tokowaru te hunga eke mai, 10 peke lniiiihuru pirikahu, 17 ran pauna poaka whakapaoa, 4 keke honi, 4 ipu honi, 50 puhera kanga, 8 puhera witi. Ilurai 9.—Kruera, 14 tana, no Tokerau, tokorua te hunga eke mai. Ilurai 9.—Naiari, 21 tana, no Ilokiauga, 135 puhera witi, 100 puhera kanga, 70 kete aniuiia, 2 takai poaka whakapaoa, 1 pouaka hua heihei, 2 pouaka kani, 4 poraka, I pouaka reniona, no konei, I kete Mini, I pouaka kakahti. Ilurai 9.—l'onu Kata, 17 tana, no te Kawau, he pehi. Ihnai 9.—Poiri, 10 tana, no Wliangaroa, kotahi tangata eke mai, 11,000 putn rakau kani. Hurai 9.—lhiria, 30 tana, no Ngunguiu, 2i inano putu rakau kani. Ilurai 10.—Atiropa, 35 tana, no Opoliki, 300 puhera kanga, 200 pou taicpa, 3 pouaka taonga noa. Ilurai 15.—Tanaterehi, 27 tana, no Waiau, 17,000 putu rakau. I'UKE iiEns ATU. Hurai 2.—Tanaterehi, 27 tana, ki Waiau, 30 karona waipiro, 150 pauua tuprka. Ilurai 3. —Uiiuraneti,3o tana, ki Kaipara, 230 utauga kauri, me uta ki Kaipara. Hurai 3.—Parala, 03 tana, ki Hopa Taone, kotahi ta'igataeke uoa,erua pouaka kakahu 1 peke taonga, '22,910 putu rakau, 2 tn'ia inuka, 21 pokai taura.
r - t i-rrfMff»TgrTT-rr-n-i, n i i ■niaM»aiUi n 11 um ' ~Ti Hmai 3.—Kailangata, 14 tana, ki WhakaUir, 10 pauna tupeka, J poke tuonga noa, 1 pouaka tote, 1 pouaka taanga noa. Hmai s.—Pani Kata, 17 tana, ki (c Kaivati, 'J tana rino, 1 pouaka waina, 1 pnuaka niuika, 1 pauaka ta-jntja. 3 l-alin iii»h\ 10 kaho ynta. Hurai s.—Hera llcui, 20 tana, ki Waiau, he pehi. Hurai 6.—Monaki, 311 tana, ki Poi Plakena, 6 tangata eke noa. Huioi C —Aiiketa, 15 tana, ktOnotiki, 1 hoiho, 3 kaho whao, 7 kaho tote, 1 punga, I pouaka la ma, I kaho la, 3 piriri kareko, 111 hate, 2 pihi ra kaipuke, 1 pihi ra, 30 paraikele watiangarua, 2 kcke to(e, 2 karona, hinu, 1 takai whao, 1 takai warn, 18 pauna tupeka. Hivai !).—P?»i Kata, 17 tana, ki le Hawaii, 4 tana paraia, 1 keke pata. Hmai 10.—Arikilnviara, 30 tana, ki Te K - wan, G kau. Hi'rai 13.—Kotatiuopcra, 317 tana, ki Poneke 12 takai nica, te potiaka pukapuka me era atu mca. Hmai 13.—Futeia, II tana, ki Tokcrali, 0 karona hinu, 2 kaho whao, 10 talari, I potiaka ka, 10 peke paraoa, £ pouaka tupeka, 30 pauna tupeka, 1 peke mca, 4 peke huka, 4 karona raina.
ilurai 13.—Tamariki, 31 tana, ki To?ceraii, 4 kahu wiiipiro, I kaho uaipiro, 3 hoanga, 1 pouaka kai, 1 peke pepa, 33 peke litika, 2 paierc hate puru, 1 pouaka karahe, 1 peke hca lioiho, 4 peke raihi, 10 pouaka waipiro, 7 pouaka ti, 1 pouaka kanara, 4 peke tajng.i noa, 4 kaliu liuka, 1 pouaka taonga nun 2 paierc ho, 12 pouaka tauuga, 1 miia paraoa, 5 tana riivai, 1 peke kareko, C peke taio, 2 paiere liiako kau, 4 pouaka waiiia. Hurai 13.—Atiropa, ki Tokeran, 2 pouaka peka, l'J pouaka tnpeka, 2 pouaka taongajr", peke paraikete, 3 takai ti, 3 takai huka, 1 koroko, 2 pouaka kauara, 2 pouaka ti, (i tihi. Ilurai 13. —Huria, 30 tana, ki Muliuinngi, lie pdii. Hurai 13.—l'oiri, 10 tana, ki WhangaroHurai 15.—Ihiiiaua, 5(55 tana, ki ITana. Parahiko, Karcpouia, 5 nga ui'igatacke noa, 107 tana riivai, 2(12 takai taut, 33 pouaka, !■?.- tana aniana, 2li peke, 52 pul.eia pare, 10 kekc, COO pauna poakn, 7 kike, 70 kavona pikara, 'l4 ipu himi, 20 kekc ta ma, 3 puuaka mata, 1 kaho waina, I pouaka pukapnka, 2 kaho tilii, 3 kaho maruhjlii, 2)- me.t pata, 6 knho pJti, 47 t''ii, 2 tan keha, 1 inna kareti, 2 pouaka lui, 2010 pr.nka 10() t.Tia riw.ii, llipckc, 35 nulicra pare, 5 poke 15 puhcrn mil, 03 poua!>a, 3 i-na riiva', (SO pouaka, 3 tana riivai, 17 pou-ika, I lana riivai, fina karel', 2 poinka, 00 pauna .Ti'-un, 7 pouaka li'fcn, 5 i-in.-ilci mca noa, 10 poinka pia, 2 pcko t io:na, 1 peke taonga, I peke pa'.i, 1 pouaka kaknliu. Hurai 15. —Moa, ki Poi Hakena, 3 t.ingatn eke noa, 30000 puiu rakau, 3 pouaka ta ma, 91 kaho kau, 13 kaho hinu paraoa, 1 tuna rino.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500718.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 41, 18 July 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
814NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 41, 18 July 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.