Kekeritanga ki tetahi Taika. —Patawia, Hepetema 29.—Kua tae atu ki Remanga te rongo maia o tetahi tangata, a, ko te papa haere ana i taua kaiaka. Ko Wiro Ripo te ingoa o taua toa. No tc iwa o nga haora o te ata, i te 1 o Akuhata, ka tomo ia ki tc ngaherc ki tc tiki ran hei raranga tapau, he patiti i te ringa o turn tangata. Kihai i roa te haerenga i Ic ugahere ka kite atu ia i tetahi taika wliakahara e mca ana ki tc peke inai kin ia. Kihai i ata tupono tc pekenga mai o te taika, ka rcia putia c Wiro liipo me tc patiti, Jiinga ana tc Taika i to patunga ai, liinga kaio) te tangata ra, whenro liaore ana
le tangi o te taika i roto i lo ngaliereliere.—. Ka maranga ano te langatn ra me tana ringariii'»a, ura te liaere rate patu ote taika, tera kali ta te maia ra, tera te liaere ra, tera ka u, nawai, a— takoto korikori kore ana te kararclie o Wiro Ripo. Kaliore kau he ngaup ilu kite t.ingata ra, e meinga ana i olio wh ikarere te taika i te maia o Wiro Ripo, a, i tinia e te mataku kuia te tino kalia ai kite ngau. I tultia te liurn o tcnei taika i muri ilio, ko te roa, liaere atn ite ilui kite putnkc o te liiawero, 5 putu, 'i inihi kokiri, liaere atit i te iliu ki le pito o te liiawero 8 putu, 5£ inilii.
Te matenoa ote 'Kaeana Kuini.'—Tera tetalii menenga i huihui kite wliare waipiro, kii tiroliia tetalii mpapaku i takoto i reira.— He kotiro nci, \7 nga lau, ko Erena Paraiti te ingoa. He me i patu eto taika tana kotiro. Ko te ingoa i karangatia niona e te taj<> -»ta, ko te ' Kaeana Kuini.' Ko nga takaroli una o tenei ko-iro i rite ki to te Kaeana, no reira ton* ingoa. Kua kitea ete Kuini te wliukaritenga o tcnei waliine ki nga tikauga o te Kaeana ; ko te nialii ano ia i te walii i rokoliiinga nei ia ete mate, fie Iramutu ia no te ungata nana te Kaeana, lie tumahine ia no tetulii o nga kai wliakalaugi putorino a te Kuini. No te aliialii otc I'arairci ka tomo atu ia kite wliare o ana kararehe maka, eruatalii i roto, ko tc Kaeana, ko te Taika. Etu ana le Tuika i te aroaio, patiuv kautia ana e ia ki tc ivliiu i te ringa, ngiingiiru tonu mai te kararehe ra, liapai tonu ake i te peke, pakia ana te kotiro, no te liraliatanga ki nga poupou o ti- wliare ka reia mai ole taika u pu nga nilio kite korokoro, ko etalii ipa kite kau-w-ic. Ka maunu nga nilio, ka liokia ano, u pu kite knrokoro, u, no te patu nga ote iliu kite poupou rino ka tukua tana tupapaku. Tungohia rawatia mai tana kotiro, lie hemon"a, e tere una te toto, mete waipuke. No te mutunga o nga korerorero, ka mea ake te menenga, i mate tcnei kotiro i te Taika i a ia e takaro ana ki tana kuri. I wliakalie te menenga ki tenei ritenga c tukua nci te tangata ki ro;o ki nga wliaie karurclie maka takoro ai. Te Ncaro ngau kino o te Motu o PABiNi.-1 te kornlia i te motu o Paruiii ekore te ngaro hanga lioni e kitea ; engari kei te motu o Pouaponi lie mii (c ngaro, he nui c witki mete lioni. To mea i kore ai te ngaro hanga lioni ki te motu o Parnni, c kaiugn ana e te ngaro n»au kino o taua motu. He nui te rangatira o te nliua o tera tu ngaro. Kanapanapa ana te anganga, te rei, mete tinana katoa. He mea ano, ka karern te alum, he mea, ano ka pouri, pakuka ana nga karu, ko nga wae e ahua ke aua. He woxo kaha, hohoro tonu te rere. He wero kino ta aua mea; kite mea, ka t u te tangata i a ratou he mamae ke ano tana, a, heoi te pupuhitanga. Ko nga hoa whawhni o enei mea, he kekercru, he mea penei mete kekercru pakeha e noho i roto i nga kauta. Nui atu tc whaknriharilm o nga tangata o taua motu ki tenei kekereiu ; nui atu hoki te kino o nga tangata rere kaipuke ki taua mea, ekore hoki e toe nga mea katoa i a ia te kai. Ko te Kukeraki te ingoa o tenet kekcreru. I nga haerenga o tenei kekercru ito ara, ka kitea e te ngaro ngau kino. E haere ana tenei i raro, e rere ana tera i rungn, ka titiio tetalii ki tetalii, ka tau te ngaro, ka mau kite ngutu ote hoa riri ka whakawhauau te ngaro ra i tana hope kia puta ai tana wero ki to puku o te kekercru, no ka tu te wero, ka wnilio i reira oke ai, huriliuri ai, te ngaro ki runga titiro ai, ko te ma?V nga, ka liokia mnl e te ngaro, a, to kau ki tana wliare hei kai. He nui noa atu te kckereru i te ngaro, otira, e nui noa ana, kaliore ona kaha kite whawhni; ekore hoki e wliai wahi ua anga atu te ngaro ngau kino o te motu o Pnrani.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500704.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 40, 4 July 1850, Page 4
Word count
Tapeke kupu
890Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 40, 4 July 1850, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.