Te tohuga o te Kuri o Haipiria.—l te taha Tuarake o te ao, he kuri te mea e nui ake ana i nga kararehe katoa. I nga wahi katoa, he kuri te hoa o te tangata; ahakoa noho ki nga moana i te Tonga, i to wahi e kai ai ia i te pnnana, ahakoa noho ki nga walii matao o te ao, e kai nei i ai to ngohi. I ana whenua liinkai, tera ke le mahi o tenei mca te kuri. Ko to te kuri malii ki aua whenua makariri, ho to i n<fa kaia, lie tangata i runga i nga kata, he taonga lioki. Ko nga kainga enei e waiho nei te kuri he to kata—ko Kirinirana, ko Kamukata, ko nga motu o Kurire. Ko tcaliua o mm knri erite nna kite Wiiruhi. lie iliu kcokeo a ratou, ho taringa tu tonu, punui ana nga huruhuruo te hiawero. Ko nga huruhuru o etalii e koromengemengo ana, ko te huruhuru o etalii e mahoro ana. Ko te aliua o etalii e mangu i ana, ko elahi e pakaka ana, ko etahi c kopurepure ana. E rere ke ana te nunui o aua kuri. Ko nga kuri c pningia ana liei to kata, kei nga pulu c rua, cwhitu inihi me tc awlie, to tcitei, ko te roa haere mai i te ihu, etoru pulu kotalii inihi, (lie mchua lugarihi.) Ko to ratou tail e penoi ana mete wliakao o te wuruhi. Ekore era kurj e noho ki roto kite whnre ; i te raumntc kn tahuri raloii kite kcri rua hci nohoauga kia honliou ai. I-Ic nu-a ano ka liaerc kite wai takoto oi, kei
mate ito wneroa. Ite lioloke, ka liacre k : . roto ki to hukarere noho ai, ko te hiore ka wliiua mai kite ilm liei arai ite makariri.— Ko nga kinvao nwlia ka ivliiua kite wai, ko nga mea e toliungia ana liei whakawhanau, ka ata tiukina. Ko to tourawhi anake e wailio ana. I te tnutalii i te whanautanga inai, ka timata to malii to o nga kuri, otira, ekore e tukua ki tawhiti ; engari kia taea te toru o nga lau ka lino tolninga kite mahi. —■ Kia matau te tangata hei whangai, liei ako, hei aralii i nga kuri, kia tika ai, ekore tera mahi e pni mo te kuware. Ko nga kuri tohiinga ka wailio i mua, ko nga mea tuakuare Ui niuri mai. Kotalii tckau ma rua o nga kuri kite kata ;ko te tikanga ia mo te ata haere o te kata kei nga kuri o mua. li ia wlutkaako tonu i nga kuri kia matau ai kite reo o te tangata wltiu, kei rere kc ki ' • aruaru mea liei kai ma ratou. He mea' .ino ka rere katoa raiou, kite aruaru mea, riri noa ana to kai wliiu, noliea e rongo. I nga peneitanga, kei nga kuri i inua te whakaaro e tika nile liacre o hoa. Me he mea, e aim ke ana te rere o nga kuri ki taliaki kite aru mea, ka liuri wliakarere mai te kuri o mua, ka aim ke te tan, kia ai e nga hoa, lie mea kei reira, lie mea nrio, ka taliuri katoa mai ratou, ka aru i ana takakanga, kahore lie wlwkatikanga kaittanga tena i a ratou kite ura. I roto i te hiiiakipouritanga, i roto i te puroroliu, i roto i te awlia, ko te ora o te tangata ite kata kei te kuri aralii. Me he mea, kua kaerc taua kuri i tenci watii i mua atu, ahakoa ngaro te whare i te hukarere, ekore c puta tetalii wahi ki runga—aliakoa he hukarere anake te mea e kitea am ana, ka tika marirc te kuri ki le wliare, ka tu ki reira, ka kcria te hukarcio i te wahi i tu ai te kuri, a, ka kitea te wliare.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500523.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 37, 23 May 1850, Page 4
Word count
Tapeke kupu
641Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 37, 23 May 1850, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.