Nga Mahi o te Ngaro hanga Honi.
He tauira mo tatou te ngaro hanga honi; he tauira mo te mahi, mete whaingoi. Kiano i ata whai wai noa nga puawai, ka puta te ngaro kite rapu kai mana. I te raumati he nni te malii ki to honi. Kkoro vaiou e nolio 110 a, okorc e v.iton nga mca iti, aliakoa iti tc wai » nga puaivai tango toiiti akc. Ilolioro tonu to r.itou malii. , I roto i n<;a liaora erna tckau ma ivlia ka oti te wlinre, kia toru ninno ngaro ki roto ki tiuia wliare. IL pa katoa ana ana ngaro ki tc malii. Ko ctalii ki tc koliikolii i te w.iki ; ko ctalii kite wliakapai i tc waki, ko ctalii ki era atn malii. Ko etalii ki tc tango mai i tc waki lici lianga i n/a nil i roto i te wliare; ko ctalii ki tc koliikolii mai i te lioni, ki tc kawc atu ki tc wliare ; ko etalii ki tc arai ilio ki tc waki a rimgn o nga run kna ki i tc lioni, ko te kai ia ma ratou 1110 tc liotokc. Ko etalii ki tc kawe kai atn 111 a 113 a pi, ko etalii kite purtipurii liacre i nga walii piwatawata o tc wliare. Ko etalii ki tc kawe i 11.5 a mca mate ki waho i te wliare, a, ki tc raea ckorc e t ica ana tiipapaku te to ki wnlio, ka pokcpokca a rimgao tc rua i mate ai, kite waki, kei puta ake te piro. Ana ra tatou e mea kia miliaro kau ki enci men iti ; enijari ra me wailio lici tanira. Kana taton e nolio noa ; me wliakauaua pn taton ki tc malii i nga mea katoa e pai ana mo taton ake, 1110 nga 1101 lioki. Te Ahuwhknua. Ma tc mangere ka kapi te tatau ole rangatiratanga ; ko te mea ia e kapi ai te liinenijaro i tc ptiroroliu, ko tc mca ia c ptiarc ai te putea, kaliorc lie mea o roto. Me ture tcnei
!to latou wlianautanga mai kite ao, me wliakauaua, me ahmvhenua ka taea ai nga 1110 a nunui ote ao. Kua wliakaritca ete Atua te utu o nga nica katoa, a, ko te litu 1110 tc wliakakakenga o tc tangata, lie malii. He mca ano ra, lie kore tc tukunga iho o te almwhcmm; otiia, i to tini o te tangata e kalia nna kite malii, lie wliai rawa te Inkunga iho. Kiliai i riro te papa i to liunga kalia i roto i nga wliai nga, i roto i nga omanga wliakataitai, lie mea auo ka riro ite liunga kalia kore. Oiiia, me kaua te kalia ekore e riro te papa i te liunga tutau, a, ekore e riro te papa i te liunga onr.ionia, me kaua te lioro. Me lie mea, e aim ana ta tatou titiro kite hinengaro, kite tinana maori ranei, ka kitea e tatoi: ma le malii ka maiangi tctahi, ka ora tctahi. Ma te maligere ka pouri te liinengaro, ka ngoikore lioki te tinana. Na te mangere ki pa l<;_Mia'c ki to tinana, lie per.i te tikanga kite ka pangia c te waikura, a, ngaro noa te maramatangn. Aliakoa nunui nga whakaaro, 11a iiiangero te tangata ka lieko liaere ia, a, rite noa ki nga liana rawa,
TE WIIAI. E mea nna tctahi nupepa o Niu Tireni, i lnere a Uota, me etalii atu tangata o Urulii, kite hi tiimurc ite one. i liaere a Hola ki roto kite wai kia nliei ai te pin i tana alio • k.i to nga turi te wai ki a Kota, ka pa te ivae ki tetalii wliai, u tonu te wcro o taiu wliai ki te wacwac otc tangata ra. Kiliai i taka te liaora, ka inarcrc a Kota. lie tini 110 a ilio te ngolii penoi, a mau mai ana i to liunga liao kupeiiga, e rukea noitia ana ki tatalii ; no konei, kaua nga lioa e liaere ana kite katikau e takalii ki runga ki auangohi, engari, 1110 takalii kite one. E mca aiiainatou, kaliorc lie mea wliakamate i roto i te hiaivero o te wliai, lie wlieua kau lioki tc ivero. Kite mea lie pono te matenga o Uota i te wliai, i tu pea, kite nana te lioto otc wliai, koia i mate whakarere ai ia.
Arumanga o tetaiii what. I nanuhi i te ata, e haere ana a Rata Kiriwi ite akau ; i lincrc ki to pupulii maim. Kite atu ana ia i tctahi niea e inaiiu ana i te kare ote tai, elina lie tangata. Knranga am ana a Rata Kiriwi ki tcialii poti c lioe ana i reira, whakau niai ana (e poti, peke atu nna tana ltata ki runga, alia ana te hoe whaka-te-niea cninnura. N'o te tatanga ki tana walii, ka kitea te tiraratanga o te liiawero o tctalii what uhakaliaia. Ko te roa o taua wliai ewliitu putu, haranga ; ko te whanni i pera lioki. K purn ana te pu o te Rata, otiia, he liota 110nolii nei. Tangi una to pu ote ltata ra ; ka rongo pea te ngohi ra ito maniac; ka rere mai kite poti, ka ute patu kite hiku, kau ana i te talia o te poti, kopiko iilu, kopiko niai. Purua ana ano tc pu ate linta, puliia am, totoliu tonu atu taua wliai. 'fangohia niai am te wero o te poti, werohia ana ki taua ika. Haere kau ano taua liunga ka to kitita, huri akc ana le kopu o te wliai, maunu katoa te rino o taua wcro, i te okenga, ko te lakau anake i tnahuH kite riuga o aua tangata—haere ana to wliai. E mei nna a linta Kiriwi, cwaru rau taimalia o taua ngohi wliakahara.—Xitpejia Keurongi,
Te ME A IIGI VfItAKAU I TR TAXOATA I ROTO i te mate, —Tera tetalii Apilia, me tona hoa waliinc, i rtinga i te kaipuke i roto i tctalii liau nui; 110 te kitenga o taua waliinc rangatira ka alma marie tona rangatira i te tiroliani;a atu kite moann, ka mea atu —" likore koe c mataku ? llcaha koc i marie ai i roio i tenei awlia ?" No konei, ka wliakatik i tana rangatira i te turn i noho ai, ka niamni te lioari i te takotoranga, ka whakatikaia tc koinga kite inna o tona uhii, ku mea atu —■ " Ekorc koe e welii'!" Mea alu ana te waliino r.i, •' Kahore oku welii." Ka mea am tc Apilia, "Na tcalia koe i kore ai e welii V' Ka mea atu ano te hoa, " Te mataku ai ahait e inau ana te lioari itc ringa o taku rangatira, a, ckorc aliau c aliatia c ia, c nui ana hoki tona arolia ki au." Ano ko te Apilia ra " Kia maliara ki tenei, e matnu ana ahai ki taku i whakapono ai. E puritia ana (• ?.')iga liau ; ko nga wai o te moana e mau lilai ana i nga paro o Ana ringa." WIIAtJAUTANOA MAI O TETAIII MEA MIHAItO. —Tera tetalii tamaitipakelia ko tana malii i pai ai lie whakatnpu i te pi heiliei. Hoatu ana tetalii hua> (i pcnci mc to tc licilici, kia mii ia) c tetalii hcramana, no Ihipa taua liua. Koliia ana ki raro i te manu taua liua, ka mea hoki, he heihei nui ate paonga in ai. No tc liaerenga o tc tam iiti ki tc titiro i tc ata o tetalii ra, one! miliaro kau una; he ngarnra kai tang ita tc mea i puta mai i taua liua.—A'upepa Pipihiu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500509.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 36, 9 May 1850, Page 4
Word count
Tapeke kupu
1,253Nga Mahi o te Ngaro hanga Honi. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 36, 9 May 1850, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.