Kua meinga atu ki o matou hoa Maori i tera nupepa te whakahekenga o te Pakeha ki Nga Motu o Akarana. Kua meinga atu hoki kite kai kore o taua heke, me to ratou hiahia ki tc hoko kai, ine era atu men. Mo korcro atu ki a koulou i tenei walii, i tera walii to peheatanga o ana montore, kia ata rongo ai ki nga mea o paingia ana e ratou, kei reira hoki tetalii
wnlii o te tiknnga mo nga nie.i e mania ana e konci, liei lioko. Kua tae inai ki a inntou nga liupcpa o Poneke, ote(s o Apcrira. No tetahi o nga Nupepa o reira nga knpu i raro ilio nei ; no tc 27 o nga ra o Mache ana kolero. • " No tc Ratapu i te 2-1 o te marania kn u mai te rcwa toru a te Athnihia i Nga Motu o Akarana. I rere alu ia i Poi Hakena. lie kawu kau, he uta kai ma te kai wero toliora o aua motu. E rua marania kua palnire i te verenga mai o taun puke i Poi Ilakena. lie nuite matao ki Nga Motu o Akarana. Ko te tini otc taugatae nolio ana i runga i nga kaipuke kiauo lioki i oti noa uga wliare. I ltolio raw a kore nga tangata maori o aua moiitere i mua atu o te uranga o te Pu ..ia; ko tenei, e pai liaere ana ta ratou nolio, kua wliai malii, a, kua wliiwhi kite kakalm c maliana ni ratou. Kilmi nga rnkau o ia motu i pai mo te lianga wliare; kihai i ata pakari, i peuei inu te wliito. E meinga aua ko tc oneone i pai; lie nui te taru lici kai ma te kau nic era atu kararelie. Otiia, e wliakaaro ana niatoti ekore pea e taea te nolio era Moutere ite tiuo makaviri. Me lie mca, i lieke atu ki nga walii ruru nolio ai te lieke nei, peuei, ka ata liacre ta ratou malii, tena' ko tenei, e puliea ranei to tukunga ilio. Kua tae tetalii o iifja kaipuke wero ki runga riro ote ninnna nei; otiia, kiliai i aliei tc tiikuiuku i 113 a poti i te kcri touu o te liau."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500509.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 36, 9 May 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
373Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 36, 9 May 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.