NGA TURE MO TE WHARE HOKO O NGA TANGATA MAORI
KO nga tangata noho i tenei whare, kia mahara ki nga Ture me ake nei whakatakotoria. 1. Ekore te kai e tahuna ki roto ki tcnei wliare, engari ki walio talw ni; ko te niamao ia o tuna alii i te whare kia tckau ma ritna iari. 2. Kia pai te tango a roto ote whare me roto i to taiepa, i nga wahi katoa. 3. Kaua te wheua ngohi, te jielia riwai, me era atu mea kai e wliiua noatia ki roto kite taicpa, ki waho ake ranei i nga iari kotalii tc kau ma rima; otira, me wliiu katoa nga para ki roto ki tetalii poka ekeria una hei takotoranga mo nga otaota. 4. I te liaerenga o ia linnga, o ia liu nga i taua wliare, ine kawe mai nga ki o nga ruma i nolioia e ratou, ki tetalii tangata e whakaritea ana hei tango mai. 5. I mua atn o te liaerenga o ia hunga, o ia hunga, ine talii nga ruma i nolioia e ratou, 6. Kaua nga patu, nga matapilii ranei o te wJiare e ivhaknkinoa, e waliia ranei ; kaua e whakakinoa tetalii atu walii o te whare, kite mea ka kino te talii walii o taua wliare i te tangata, mo utu e ia ; a ekore e whakaaetia tc hokinga mai o tc tangata ki taua wliare kia ea ra ano te utu mo aua walii i whakakinongia i\a. 7. Ko te whakamahau, mo roto i te taicpa, e wailio ana hei kauikatanga mo nga mea e liokoa ana ; kaua e tukua te poaka ki roto, kaua lioki te otaota e waiho noa. 8. No te mea, he paru tetalii o nga I tino take o to male, me atu wliakarite enei mea e nga rangatira Maori katoa e liaere liiai ana ki tenei whare ; he painga hoki enei Ture mo nga tangata Maori. 9. Kua ineinga ntu kite Porilii kia liono tc tirotiro i taua walii, kia kaua te tangata e tukua kia tutu; kia kaua hoki nga 'lure nei e tukua kia kapca. " 10. Me he mea, ka kitea tetalii e whnkanoa ana i te marie o taua wahi, e wliuwhai ana, e ngongare ana, e takaro-hia-nga ana—me pei te hunga e penei ana i rcira pu ano. 11- Ekore c whai utu nga tangata Maori, mo to nohoanga ki tenei whare. A. Dillon, Native Secretary. Popuore 1850.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500425.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 35, 25 April 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
408NGA TURE MO TE WHARE HOKO O NGA TANGATA MAORI Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 35, 25 April 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.