KO TE KARERE MAORI. Akarana, Aperira 11, 1850.
Ko te tikanga o te "Karere Maori" i nga wahi kua pahemo ake nei, he aki tonu i te tangata Maori kite ngaki i nga whenua, kite whangai kau, me era atu mea pera. I whakaatu hoki taua nupepa i te tini o te mom c riro ana mo nga kai o Poi Hakeua, o Hop i Taone, mete tohutohu ki nga men e haiipu ai nga rnoni ki tenei whemia—nga nioni e kahakina nei, hei utu mo nga kai uta niai i tawahi. E takoto noa ana te mahi mo te parnoa, te kanga, te patn, te tilii me era atu peuei, me mahia ana e konci.. Kua tohungia etc " Karere Maori" nga tikanga o Karcponia e hiahia nei ki tc hoko mai i nga mea o tenei whemia ; te rakau, te riwai, tc paraoa, te aniana, tc kareti, te poaka, te kanga, te pare, te oii, me era atu hua o tc whemia. Ko tenei, c hari pu ana m.itoti, mo te men, kua kites tetahi o nga mea e riro mai ai nga koura o Ingarangi. Erua ran macro atu i Niu Tireni, i te taha Tonga, e tu ana etahi motu ; ko " Nga Motu o Akarana" te ingoa o aua Motere. Ite mirama o Tihema kua pahurc ka nohoia ana motu e etahi Pakcha. He nui te nioni i kawca ki aua moiu me nga kaipuke, ko lo ratnu mahi i anga ai ki reira he wero tMiora. K. hara i te mahi noa akc nci ta ratou i mea ai, he muhi nui; ko tc mea tenci i irliakn.-tc ni tc Kuini o Ingarangi kia lio.itu noa aua motu ki a ratou. Kohikohia ana he moni e nga tangata whai rawa o Ingarangi hei hoko kaipuke, poti, kai, me era atu tini mea e lika ai te mahi wero. E toru nga puke kua uki aua motu, kei muri etahi. Kia toru (e kau kaipuke nunui kau ; ko etahi erua ran tana (200) ko etahi etoru rau tana (300). Ko enei kaipuke etoru tekau, he rcrere tonu i tenei moana te mahi i motuhi > mo ratou ; ko te kainga lupu ia, ko Nga Motu o Akarana. Ko nga hinu e mahia ana e aua kaipuke, me tiki mai e etahi kaipuke me kawe atu ki Ingarangi. Ko konci whiivhi ai te tini kite mahi, te kupa, te kamura, te parakemete, te kai hanga kaipuke, poti, me era atu mahi ; a, homai he kai hei whangai i te tini o aua tangata. E'ririki'ana Nga Motu o Akarana, e matao ana hoki; ekore pea c pai hei tupuranga witi, Ahakoa pai, ahakoa kino te oncone, kei Niu Tireni nci etahi kai ma aua kai wero i te timatanga ote mahi. Ko tetahi tenei o nga mea hei whakawhiwhi i a koutou kite koura. Ko Niu Tireni te whenua i tutata ki nga motu o Akarana, a, me titiro koutou ki nga korcro i muri iho o tenei pukapuka. Ko nga kai noho o aua motu, me hoatu he rakau papa, he kai, me era atu mea, kia kaua nga koura o taua wahi e tika atu ki Poi Hakena, ki Hopa Taone ; otira, kia tika mai ki konei. Katahi nei ano a te " Parai," 18 repo, tetahi o nga puke o te Kuini ka hoki mai i n«a Motu o Akarana, a, no nga nupepa o Poneke nga korero mo te peheatanga o taua kainga. Kaha tonu te mahi o Te Enapi ratou ko tona heke ite unga mai. Tara tonu aua hunga kite mahi i haere mai ai. Kua oti te whakarite te tunga mo ta ratou Taone—kua ara etahi whare ; kotahi wharc nui hei noho- I •nga mo nga tangata wliai tjhu, kotahi mo te
lum?.i takakau, ko to torn liei nohoanga mo te Kawana o laun walii. Erna nga kaipuke e tu ana i te awa o taua kainga, ko Poiti Rolii te ingoa o taua aiva, lie korn pai liei turn,-a kaipuke. Ko te torn o nga puke i u atu ki ana motii, km rere kite ivero tohora, ko te lake lioki ia, i nolioin ai era Moiu. Me ake etahi atu pnke u atu ki nga Motti o Akarana kite kaive kai me era atu mea i Poi Hakena, mcake lioki u atu nga kaipuke o Ingarangi ki te kawe tangatn, t<onga lioki. Kiano i liuaina noaiia he ingoa mo te taone oaua Motu.hcoira nno temea kua liuaina ko te awa ko Poitiliohi, ko te in?oa ia o te rangatira, nana i wliakatatutu ana walii i te tau 1840. Ko te ingoa o Poiti Rolii ki etalii atu, ko to Koru i> Kauri, ko te Koru o te uma o Hera tetalii inooa. Ko te rangatira o taua lieke me nga tanpata katoa kei te mslii, e aim tonu ana a whakaaro kite mea i iiaere mai ai.
No te nupepa o Poneke enei kupu ;—" No te 6 o te mamma oPepuere ka rere atu teHawana mete Parai, nga manuwao ote Kuini, no te 13 o te marama ka tu ki Poiti Rolii, ki Ngii Motu.o Akarana. Ko Kawana Enapi, me ana kai-tnliitiihi, me nga kai mahi 30, i u atu ki auamotu i te 15 o Tihema, IBf9. Ko nga kaipuke kawe i a ratou ko te ' Hamuera Enapi,' ko te Panilii, e tu ana lioki totahi kata i rcira no Poi If akena. Kua oti te whakaara tetalii uliare mo iiju takakau ; erua atu whare nonolii, mete whare mo Te Enapi • e hanga ana lioki i tetalii whare nui (lie rino) lie iuc.tuiii.-a mo te matu ote tohora. Kua oti i leirn tetalii kaipuke iti mcake toia kite wiii, no Ingaraivji mai nj»a rakau. Nui atu te aliuivlicniia o lau.i heke. E tatari noa aim ana tangata ki nga kai ma ratou, i mea lioki, nieakc u atu i Poi (I.ikena. Kia nui noa te kai inn nga kai wero tohora, koia inatou ka mea ai, kei Niu Tireni nei he kai ma ratou. E mea ana taua helte kite tangata kore liei whakaaro mo nga he ; heoi ra ano ta ratou k.ii-whakawa ko te Kawana o taua walii. Engsri r.i, ma taua heke e knrnnjra etahi ano o ratou, tokorua, tokotoru ranei, liei lioa noho talii mo te Kaiv.ina, liei whakaaro mo nga he. "He nui te matao o taua wahi. \ te 22 o nga ra o Pcpuere, ka pitta te Tonga; lie liau pukerikeri, " Erima te kail tangata Maori o am motu ; lie piinga mo r.itou te heke ka tac atu nei ki ana Molu.
'* No tc 23 o Pepuere ka rere mai te Ilaivana mc te Parai, i nj»a motu o Akarana, no tu '-> li kn u te I'arai ki Oukou, no te 28, • k i tn aua puke crun ki Akaroa, c tu ana lioki le Akcroua i reira. Note ■%, ka rere ki Poiti, Kn|);i, no tc 5 ka tn ki reira, n > tc aliialii ole 7 ka rere nun knipuke erua, ki Poiti Anawiiru. no te 10, ka tu rua puke erua ki taua awa no naualii i te ata, ka rere mai i Poiti Anawurii, no te 12 o ng.t liaora ka u mai ki konei oti noa tenei reronga i te maraina kotalii." No tetahi o nj;a Nupepa tenei korero, kia ata whakarongo kou'ou nga kai lioko. '* He mii te mate o ana motu kite kai, kite wliao titi wliare, me era ntu me i. He nui te utu pea mo ana me i. Ko nan tangata Maori i lieke mai i nga nioiu o Hatama, ki n»a motu o Akar.ma, c main talii ana mete lieke lion wliakapai tonu taua lieke ki a ratou."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500411.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 34, 11 April 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,281KO TE KARERE MAORI. Akarana, Aperira 11, 1850. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 34, 11 April 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.