IMiiHHI! nga Apiha o te Kawanatanga ; km mohiu nga taugata katoa, na te Kawanatanga i>u aua korero. Na tc Kawana i mea, C. A. Dillon, Tiiio Kai-tiihitulii.
PANUITANGA. E mea atu tcnei ki o matou lioa, me LB "fia kai-tuhilulii mai, me wniho kaloa nga pukapuka e tukua mai ana mo te Karere Maori ki le wliare o Te Reireti, Kai-whaka-uiaori; ite huaralii, Arapeta, i Akarana.
NGA TURE MO TE WHARE H O It O O NGA TANGATA MAORI KO liga tangata nolio i tenci wliare, kia maliara ki uga Ture mo ake nci wliakatakotoria. 1. F.korc tc kai c taliuna ki roto ki teiiei wliare, engari ki walio taliu ai ; ko te mamao ia o taua alii i tc wharc kia tckau ma rima iari. 2. Kia pai te tango a roto ote wliare me roto i te taiepa, i nga walii katoa. 3. Kaua te wlietia ngolii, te pelia riwai, me era atu men kai e wliiua noatia ki roto kite taiepa, ki walio ake ranei i nga iari kotalii te kau ma rima; otira, me wliiu katoa nga paru ki roto ki tetalii poka ekcria ana liei takotoranga mo nga otaota< 4. I te liaerenga o ia liunga, o ia liunga i taua wliare, me kawe inai nga ki o nga ruiiia i nolioia e ratou, ki tetalii taligata e wliakaritea ana hei tango inai. 5. I mua atn o (e liaerenga o ia liunga, o ia liunga, me talii nga ruuia i nolioia e ratou. 0. Kaua nga patu, nga matapihi ranei o tc wlia'e c wliakakinoa, e waliia ranei ; katia e wliakakinoa tetalii atu walii te wliare, kite mea ka kino te talii walii o taua wliare i te tangata, mo utu e ia ; a ekore e wliakaaetia te liokinga mai o tc tangata ki taua wliare kia ea ra ano te utu mo aua walii i whakakinongia ra. 7. Ko te wliakamaliaii, me roto ite taiepa, e wailio ana liei kauikatanga mo nga mea e hokoa ana ; kaua e tukua te poaka ki roto, kaua lioki te otaota e wailio noa. 8. No te mea, he paru tetalii o nga tino take o te mate, me atu wliakarite enei mea e nga ranjjatira Maori katoa e liaere mai ana ki tenei wliare ; he paijiga lioki enei Ture mo nga tangala Maori. _ 9. Kua meinga atu kite Porilii kia liono te tirotiro i taua walii, kia kaua te tangata o tukua kia tutu; kia kaua lioki liga Ture liei e tukua kia kapea. 10. Ale lie mea, ka kitt'a tetalii c whakanoa ana i te marie o taua walii, e wliawliai ana, e ngangare ana, o takaro-liia-nga ana—me pei'te liunga o penei ana i rcira pu ano. 11. likore e wliai utu nga tangata Maori, mo te nolioanga ki tenei wliare. A. Dulon. Native Secretary. Pepuere l, 1850.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500328.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 33, 28 March 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
473Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 33, 28 March 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.