KO TE KARERE MAORI. Akarana, Maehe 14, 1850.
No nanahi i tu ai nga mea matakitaki o te runanga whakakite i nga mea whakatupu ote whenua, me era atu mea. Itu kite kaiaga whiri whak sheke ote Ropihana i Wuipapa. Kilia; i ntn jmi te ra otira, kiliai te tokoniaha i riahara kite ahua he o te l-angi, lie tini ke tc hunga i tno atu kite matakitaki, ho tokomaha nga rangatira.
He ltci non niu te pai o nga tangata o I-ngai-angi i:i te nei inert,; he tiui 110 a ilio te c whakauru ana kitepenei; he imi te almwhenua o te tokonnilia kite whakatupu i ia mea, i in mca, me kore ranci (ana mt-a, me tana mca e pain«;ia ; ko iiija mea enei i poka ke ai tiga mea o Ingarangi i wliemia. No te mea, kua kitea te painyn o tenci tu men, e hir.hia ana n«p» tangata liaere atu i I n<*araugi kia \v liakntakotoria cnei litenga ki nga katoa c liaei-ea ana e ratou. Ki Poi liakena luia lino pai te pcnci; e mca ana maton, e kake liaere tenci ritenga i tenei tail i tenei tan, no te mea hoki he whe1111a pai rawa tenei 1110 te liiahi pern.
Ko tenei, e liou ana te mea nei, kiano i kaiaka noa, liikua atu tino pai ai. He tiui nga mea In i pupuri i te ritenga penei oiiia, he uui lo nana o tc runanga o (c-
nei mea pai, ko te me a in i whakaaro ai matou, ka kake liaere tcnei ritenga. He tini ke nga mea i whakakitea ko nga poaka, me nga riwai, he liira ke, E liari ana matou kite penei, no te mea, lie whakaponotanga tenei i te whakaaro o te tokoinalm, 1110 te pai o tenei whenua liei whangni mea, liei whakatupn mea. Ae ra, e mea aim matou ka liaere te rongo 0 tenei whenua mo te wliai kai pert* me nga rongo o Airangi i era atu whenua mo te nui o tana kai. He liua rakan ano i oreim, otiin, kiliai era i malia, kiliai tini nga momo. Nui atu te liari ki o inatou lioa niaori mo a raton mea i kawe mai; kahore ratou i hoki kau. l«a Maka te utu mo nga v.-iti papai 1 a ia lioki le utu mo tctahi poaka pai kotahi tekau herein. I a iiemi Karena le utu mo nga riwai papai: i n Hone E-' tani te utu 1110 te paukena pai. Kaua nga lioa Maori e pouri kite iti ote utu ino a ratou men. Ekore to Pakelia o maliara kite utu o nga mea, ko ta ratou i mea ai kia poka ke te nui te pai hoki o nga mea e kawea mill ana liei matakitaki. Ainui'i nei pea, ka wliai rav/a te ru..anga nei, penei ka poka ke ako te utu mo ia mea 1110 ia mea.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500314.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 32, 14 March 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
487KO TE KARERE MAORI. Akarana, Maehe 14, 1850. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 32, 14 March 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.