TK RUNANGA WHAKATUPU I NGA lIUA O TK WHENUA—KEI AKARANA. ITK lmihuinga o te komiti o tenei runanga. 1 mine itclo ute marama kite korero i nga mea whakatupu alia noa e whakakitekitea annate Weuerei, i tc 13 o nga ra o Maelie, ka whakaritea e ratou euei utu ina ia mea, mo ia mea. £ si d. Te hoiho pai rawa—he toa 3 0 O " " lie uivha 3 0 O Te kau pai rawa—he toa 3 0 0 " " tau talii 1 10 0 Uwlia whaerere .3 0 0 Uivhakuwao 1 10 0 Tc poaka pai rawa—lie toa 1 0 0 " " lie uwlia ...... 1 0 0 *' " poaka whakapaoal 0 O Te pirikaliu pai rawa—he toa, uru toa 2 0 0 " " Merino.. 2 0 0 " " Hail ran lie 2 0 o Etorn pirikahu uwlia huruhuru roroa 2 0 0 " " 3 Merino.... 2 0 O " " 3 Houraune.. 2 0 0 " " he tautnhi.... 1 0 0 " " hekuwao.... 10 0 Te parau pai rawa me nga lioiho') q 0 erua me nga tatua katoa.. j Nga purokn parau me nga tatua katoa 10 0 Te witi pai rawa o te talia raro o te mutu—2 puhera .... 10 0 Witi whakatupu e te tangata Maori 2 puhera pus ••••......«.•• 1 0 0 Pare whakatupu ki raro nei—2 puhcral 0 0 lie oti 2 puhera.. 1 0 O He taru (karaihe) 2 puhera.. 1 0 0 He taru keke 2 puhera.. 1 0 0 Korowa 50 pauna .. I 0 O Pua taru (karaihe) e whakapaia ana 0 10 0 Te tihi pai rawa—lo pauna 10 0 Pata 0 pauna 0 10 0 Pata tote 6 pauna 0 10 0 I lon i 5 pauna 0 10 O' Waki 5 pauna 0 10 0 Waina hanga i konei Gpounamu.. 1 0 O Pia 2karona.... 10 0 f>ga pipipi papai rawa—2tatahi.,.. 0 5 0 Kuihi 53 tabi .... 0 5 O Parera Maori 2 tahi .... 0 5 0 Ileihei, te torawhi mete uwha .... 0 S 0 Te Kaponi 0 5 0 Te keha kai kau, 5 ta1ii.......... 050 Noa HU A. Te merengi pai rawa•••••• 0 5 O Hua Waina 0 5 0 Aporo.. • •»• •• I'2 0 5 0 Pea 12 0 0 0 Una whai kaiihi •......... ...... 0 5 0 Te puawai pai rawa—he Raria... .He puka[puka whai tohu te utu. Mo te pupu puawai He pera. Mo te riwai pai rawa—so pauna....o 10 0 Riwai motno maha 0 10 0 He puka •• • ................... 0 5 0 1 Kareti 0 5 0 1 Pahanipi (karete ke) •• • • 0 5 O Puka pukupuku O 5 O Rupapa 0 5 0 llopo 0 5 O Paukena 0 5 0 Kauiakania 0 2 6 i E rua pauna e riro ite tangata Maori e kawe mai ana i te pakapuka mo te tino painga o tana raahi ite nohoanga ai kite Pakeha ngaki : whenua. Ko te whakakitenga o enei mea kei te kailiga whiri whakaheke o te Ropihana i Waipapa; ko te tino awatea timata ai. Te utu mo nga pukapuka e tomo ai te Pakeha kite matakitaki, kotahi hereni. K tukua noatia te tangata Alaori ki roto ki nga turanga mea a te 3 o nga haora. Me whakapoto nga mea kaweatu i te 10 o , nga haora. Ko etahi atu kupu me hi.ihia ana te tangata : kia rongo kci nga kai tuhituhi. Ja.m« Bader, BDWIN Fairuurk, Nga Kai-tuliituhi. Pepuere 20, 1850.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500228.2.6.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 31, 28 February 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
556Page 1 Advertisements Column 4 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 31, 28 February 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.