NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Hanuere 31.—Kukupa, 20 tana, no Opotiki, 3½ tana poaka, 20 poaka, 4 tana aniana, 4 rau pauna hinu, 50 puhere witi, 32 wae poaka whaknpaoa, 27 n<;a kaokao poaka. Pepuere I.—Hera, 130 tana, no Niukalio u atu ki Te Kawau, 140 tana waro, 40 pirikalui, me era atu niea. Pepuere l. —Arikihanara, 30 tana, no Matakana, 40 tana kamaka. Pepuere 1, —Ponu Akara, 17 tana, no Te Kawau, he pelii. Pepuere I.—Wiwiri, 26 tana, no Mongonui, 37 pouaka, 2 takai tupeka, 21 kaho hinu tohora, 1000 pauna taro, 6 mira witi, pouaka ti. Pepuere 4.—Nga Hoa Tokorua, no Hana Parahiko, Kareponia, 5 kaho waipiro, 138 kaho wliao, 55 pouaka tupeka. Pepuere s.—lra, 10 tana, no Opitiki, 5 tana riwai, 2 tana aniana. Pepuere 5, —Tangiki Noliana, 10 tana, no Tokerau, 14 kete pititi. Pepuere s.—Eruera, no Tokerau, 1 takai kakaliu, 4 pouaka tupeka, 9 peke hua rakau, 9 kite riki, 1 pouaka mira. Pepuere G.—duria, 3G tana, no Mahurangi, 40 tana wahie. Pepuere G.—Taiana, 15 tana, no Taranaki u mai ki Manuka, 30 kaho poaka, 6 kaho pata, mete pouaka, 2 peke oti, 1 peke aniana, 80 peke paraoa, 31 tekai mea ke. Pepuere 6.—Toroa, no To Kawau, he pelii. Pepuere 9.—Ekarea, 40 tana, no Waiau, he taiepu 4000, papi 1000 putu, 1 huri rakau, 2 pokai taura, C kaho kau. Pepuere 9. —Wiremu rao ko Ilcmi, 15 tana, no Taranaki, 13 kaho pata, 10 kete riwai, _ 20 peke peha witi, 41 peke paraoa, me era utu mea. I Pepuere 10, —Hamarete, 420 tana, no Poi tlakena, he taonga noa, 11 tangata mai. E aim ana ate Hamarete ki Kareponia. Pepuere 11. —Te Kalui, 120 tana, no Hopa Taone, lie paraoa, he mea noa.
PUKE HERE ATU. Hanuere3l. —Horoheta, 297 tana, ki Kare* ponia, lie tangata eke atu, he tnonga nca. Ilanuere 31. —Keiva Kiwhi, ki Kareponia, lie taonga noa, he tangata eke noa. Hanuere3l.—Hum, 36 tana, ki Afaliurangi, lie pelii. Pepuere I.—Ponn Akara. 17 tana, ki to Hawaii, he pehi. Pfpuere i.—Arikihanara, 30 tana, ki Hauraki, he pelii. Pepuere 2. —Wnriilii, 12 tana, te Rangntira, Eparahni ki Opotiki, 50 pauna tupeka, 4 piriri kareko, 10 panikete whatiangarua, 4 karona winika. Pepuere Nga Tama-iki, 31 trni, ki T.jker.m, he huka, he railii, he taro, me era alii :iua, P«'puer-. —To.Moa, tani, ki Poi Haken:, to'i i .n;. kn-- m. • 0 putu r» nu l<":ii. -'3 ... . kaho liii.u
pa. , oa, 5 ki.ij- hinu i.,;.!, UH pokui taura, hetaonga J.e atii. 14 tan;:;* a eke noa. Pepuere 4.—lriliapcte, 12 tana ko le i'ulii to rangatira, ki Opuciki, lie tupeka, he horoi, lie tote, heliuka nie era atu taonga. Pepuere s.—llainaroka, 85 tana, ki Kareponia, 5 tangata eke noa, 25,000 putu rakau kani, 1 wliare, 20,000 toetoe, 10 kalio poaka, *220 pouaka riwai, 55 pouaka aniana, 3 takai alio, 3 1 peke (98 puliera) oti. Pepuere 0. —Harelii, tana, ki le Kawau, lie taonga noa; Pepuere o.—Hakona, 54 tana, ki Tauranga, 2 poaaka tupeka, 12 pouaka waipiri, 1 kalio waipiro, CO pounamu waina, I kaho waipiro, 2 pouaka wai ke, 2 tana paraoa, 2 poueka ti, 1 takai knreko, 10 takai taonga ke, 1 takai mira witi, AO ho, a pouaka liopi, 1 tana tote. Pepuere 6.—Wnviri, 20 tana, ki Alangonui, 1 kaho waipiro, kaho waipiro, 4 pouaka pounamu waipiro, 2 peke liukn, I pouaka ti, I pouaka kakaliu. Pepuere o.—Eruera, 14 tana, ki Tokerau, 1 pouaka ti, 4 pouaka ti, 1 kaho winika, X pouaka winika, 15 pouaka pounamu waipiro, 2 pouaka kanara, 5 peka huka, 1 tana taro, 2 kaho pia, 0 kaho pia, 2 kaho waipiro, 1 kaho pia, 1 takai kareko, 1 pouaka paipa, 1 pouaka niea kai a te pakeha, 1 pouaka tate, I pouaka piriri kaune. Pepuere 7.—Emeri, 10 tana, ki Whangarei, 2 5 kaho tupeka, 4 peke paraoa, 1 peke huka, 50 pauna whao kapa. Pepuere 7. —Kukupa, 20 tana, ki Opotiki, i ' pouaka tupeka, 1 takai, 1 tana tote, 1 pouaka taonga noa, 1 pouaka taonga, 2 kaho taro, 2 kaho paraoa, 2 hoilio, Pepuere 7.—(luria, 36 tana, ki Tauranga, 100 pauna tupeka, Pepuere 7.—Taiann, 15 tana, ki Kawhia, 1 tana tote, 2 pouaka kakaliu, 5 takai taonga, 1 takai tupuka. Pepuere B.—Toroa, 75 tana, ki Kawau, 14 mano percki. Pepuere 9.—lra, 10 tana, ki Tokerau, he pehi. Pepuere o.—Tangiki Nohama, ki Turanga, 200 karona pia, 15 karona waipiro, 6 pauna tupeka, 100 pauna taro, 50 pauna huka, 4 pauna ti. Pepurere 10.—Nopera, 251 tana, ki Kareponia, 7 tangata eke noa, 17 kalio pia, 23 kalio pia, GO tana waro, 3 hurlpara, 5 kaho hora, 4 pouaka kanara, 5 ponaki paipa, 2 kaho mangumangu ta pukapuka, 10 takai ra, 3 pouaka hopi, 12 peke whao, 8 wliare, 21000 toetoe, 67 tatau wliare, 26 tana wahie, 11,171 pilii rakau kani, 2,500 pereki, 98 pokui taura, 0 kaho poaka, 3 pouaka poika wamu, 1 pouaka ngolii paka, 51 pouaka aniana, 7 kalio aniana winika, 1 kalio, 21 pouaka kuru'i, 335 pouak.t riwai. K<> te MiK'.'iki, 350 lana, i l iia ki n»a nilpepa e rere mai ana i llaiiana ki v nakuu ki PoiiL'ke, ki Akarana; ko te 27 o nga ra o Uepetema i karangatia hei rerenga mai. No te 1 o Nohema ka taia te koreio mo te rerenga mai ole Kerera, ki Akarana, ki Poneke. I eke a te liiomania ki nga toka i le ualiapu o whakateiekia mai ki Waipapa. Kui u mai i liana Hnr-hiSco, Kareponia, Ng t Iliia Km.,, *''' 11.. i i*i . -v:« mai ai ite inoan i. K i,j ]n.i i i , r, Niu TiuMii ki Kurepuiiia, sola n«-a •••«•*• ' lnc wai ai le kaipuke, Nga lioa Krua, he i.ia u.js a'.u ki taua wahi. f ■'
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500214.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 30, 14 February 1850, Page 4
Word count
Tapeke kupu
951NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 30, 14 February 1850, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.