TE NGAKINGA O TE OTI.
[He roanga no tera kua taia.] Ki etahi whenua e waiho ana tenei mea to oti hei kai ma te tangata; otiia, kite tini o te wahi e motuhia ana hei kai ma te hoiho, me era kararehe. He Oti te mea kaha kite tupu—kalia ake i te witi, i te pare, mfc era atu mca pera. Tupu 110 ai to one kotorc— —tupu noa kite waliikohukohii, tupu noa ki tercpo, ki to mca e wliai wni keri ana. He malia nga oto Oti. Lkotc o matauria to wlicnua i orokokitea ai te tupunga oto Oti. He Oti riwai, te oti e whakapaia ana e to tim. To mca i huaina ai tenoi ingoa mo te oti, ho takakau kotalii i tupu ki waeng>"\ riwni, i Ka-
marana, i Ingarangi i te tau 1788—waiho to- ■ nu taua me a hei no. " No te mea o kahu ana tc Oti ki nga oneone katoa, ite one kotore, a— itc onetea. > Ko te mea tcnei i paingia ai tenei hei rui mo waenga i roto ite tini otc marama. 1 mua ai, itc mea kiano i ata matau kite ngaki whenua te tangata, Ita whetengitia nga mara, I he oti te kai whakamutunga c ruia ana, ki nga mara, ka maliuc ai. No to roanga ote takotornnga o tc whenua, ka wai rakautia i te tupuranga otaota ki runga, katahi ano, ka hoki ki tc ngaki." £ taunga ana nga boa Maori kite mahi pcnei, ta te mea hoki, no ratou pu tcnei ritenga; c pcnci ana to ratou tikanga ki tc whenua. Ka whakatokia lie mea ki tc mara, i tenci tau i tenei tau, n, kino ake tc oncono, me rcira ka niahue maori, ka neke ke atu. He mahi he tcna. Me whakaaro ana tc tangata, ka kitea te lie o tcnei mahi. E tuku whakauaua ana koutou itc moni kite tangata ; otira, he moni tena e maumauria na, ko to koutou naaki he ite whenua. Me mahara ano koutou kite mahi rui; ki nga mea hoki c pai ana, mo ia marama, nio ia marama, kia tika ai te mahi. Ina ra enci tikanga—ka maea te riwai me rui he witi; muri mai otc witi, me rui kite pare ; muri mai o te pare mo rui ki tc taru maori; (karahe) muri mai o te taru, me rui ki tc oti. Ka oti tc kokoti tc oti, me whakamomona tc oncone kite parit kau noa, ka rui ai kite keha; ka pau itc pirikahn nga keha o waenga, mo rui ki tc pare. Ka pcnci ta koutou ritenga ka momonahaere to koutou whenua ; a, ki tcnui te raomona o a koutou whenua, ka nui katoa te wliai rawa ki a koutou. No Kotcrangi, no Pirihirani, iiga oti papai, c ata ngakia ana te oneone i cnci whenua c rtta. I Kotcrangi, c ruia ana tc oti kin a m ra kua tupuria c te tarutaru, a, roa non. Ano tc kaha o te oti, ua ruia ki tc mara pcnci, lie nui noa atu tc oho. IS kitea noatia ana te polio o cnci kupu.— Ki Ranana (i Ingarangi) 24 puhera witi o tc cka kotahi. No tc eka kotahi o tc Oti, niaca ; ka maca mai 80 puhera. No te talia Tuarakc cnei; ki cinhi atu wahi OG, a, he mea ano 100 puhera o tc cka kotahi. Ki Hopa Taono 24 puhera witi o te cka kotahi ; no te Oti, 50, he mea alio 00 puhera ole eka ko- . tahi ; tc tikctike o te takakau wahi ili ka taca nga putu cono. Na, me whakaaro e tatou te urn mo tc kai ngaki—koia ra nei kui nga puhera witi 24, kei nga oti ranei 50 puhera. I te tiroliauga ki letabi nupepa o Hopa Taone i mua tata nei, ka 1 kitea tenei i roto: —Te utu j mo te witi etoru hereni (35.) mo te puhera ; | tc utu mo te oti, kotahi hereni, mc te liikipene (Is. (id.) mo tc puhera. Nga ritenga mo tc eka kotahi o tc witi, c torn paunn, etoru tara (of 3 12s.) —tc utu mo te cka oti, c wlia pauna, kotahi tekau horcni (£i JO.) I hoki iho tc utu o te witi, ko te utu mo to oti i kake; tekau ma waru hereni i pahika. Kua rongo nga hoa Maori, ki nga kainga penei tc werawera mete talia raro ote motu nei, ekore tc kai nei,. tc oti c kitea. .Ko nga wahi o Oropi i rite ki konei, ko l'aranihi kite Tonga, ko Paniora, ko Itari. Ko tc mea tenci i whakaaroa ai, ckorc pea tc oti c kahu ki nga wahi tutata ki Akarana ; engari pea ki Whakatu, me era atu whenua matao. " I nga one ekore e ata kahu tc witi, engari tc rui kite oti, c kahu noa nna tera i nga wahi kikino. He one kura tc one pai mo te oti, ka hohonn te one, ka pai ki a ia, ka hou ki raro nga weri. Ki nga wahi ugaro i te wai, ka tangohia ki tc wai-keri, kahu tonu tc oti; ekore e pai tc tupu otc witi, ote pare ki tera tu mara." Kaua Ifc taru ki nga wahi c ruia nna c to oti ; kia matamua te rui, Ko Aperira, ko Mci, nga marama pai mo te rui mo tc oti, ki Hopa Taone. " E pai ana ano, kia ruia te oti kite korowa, me era taru. Engari te mea kite parau. Mo te eke kotahi ua ruia, takirima, takiono te puhera. No nga mara kua tupuria ete tarutaru nga oti papai. Ko te oti rui matamua me kokoti i mua atu o te tino pakaritanga." ■ " I etalii whenua, 6 whangamga ana tc hoiho kite pata oti, tuku katoa tc kakau. He ritenga pai tenei, kite mea ka ata whangainga. E pai ana kia kainga nga pata i roto i te kopaki; e pai ana hoki kia whangainga nga takakau. Ki Paranihi, ki Heameni, c pokepokea ana te oti raua ko te rai, c tunua ana hei kai ma nga hoilio. (Meake ano korcro ki a koutou kite Rai.) E meinga ana he kai pai tera, te taro oti, ma te hoilio ; e meinga aua hoki, he kai ranea.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500214.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 30, 14 February 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,046TE NGAKINGA O TE OTI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 30, 14 February 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.