KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hanuere 31, 1850.
E hoa ma-e nga tangata Maori! Tenei ta matou kupu ki a koutou - Whakarongo mai. He tohutohu ta matou i nga mea e ; whiwhi ai te tokomaha kite whai rawa, he tohutohu ki nga meae hua tonu mai ai nga moni. Kua tutata te otinga o te hauhakenga riwai mete kokotinga o te witi mo te tau 1849. Kua tutata te ruinga mo te tau o 1850. Kia tara, kia ahuwhenua, kia nunui nga mara bei haevenga mo te parau. Kia nui to witi kite rui, haunga nga witi o era tau, kia nui ake tenei. Kia nunui hoki nga mara riwai, me nga mara aniana. Whakatupuria te keha, te kareti, te kanga, mete tini o te mea hei kai ma te tangata, lie kai ma te kararehe. Ahakoa nui te mea e ngakia ana, ekore tetahi wahi e toe, kii riro katoa i te Pakeha, ko te utu ia mo ana mea he utu pai. Ko nga mano tini e ahu tonu nei ki Kareponia, me whangai era e koutou, ko te utu mo te kaiwhangai he koura, ko te koura e rapua tonutia nei e te tini. Whakaaroa e koutou te tini o te tangata e re re ana ki Kareponia, ko reira kitea ai te pono o tenei e korerotia nei. He painga tenei mo nga tangata Maori, lie painga hoki mo nga JPakeha. Ko tenei, nui atu te hiahia o te Pakelni ki nga kai o enei Motu. Ekore koutou e kite i nga tini kaipuke e rere mai, (kaipuke nunui) kite tiki mea mai i Niu Tireni nei, i tenei wiki, i tenei wiki. He kawe paraoa, riwai, aniana, hua heihei, parera, kuihi, pata, rakau, mete tini atu o te mea penei. Ko te timatanga kautanga tenei o te hoko ki era wahi. Tirohia e koutou nga rarangi korero mo nga kaipuke i tenei nupcpa, i tera kua taia; ko reira kitea ai te pono o tenei kupu. Kua tini te kaipuke rere mai ki konei, kua tini kite rere atu. E rere mai nei nnoetahi kei muri atu, tinitiniana, kite mea ka tohunga te tangata Maori kite whakato kai. Penei, he tiki kau mai, hoko kau. E nga tangata Maori, ko te wahi tenei e whai rawa ai koutou. Haere kite ngaki i ou koutou mara, kia ahuwhcnva, e ako koutou ki nga mea katoa e tika ai te ngaki whenusi, ki we te whiwhi ki nga koura e mea nei te tokomaha, e tukua noatia nei e te tokomaha to ratou ora i te ao hei liopu mai. Kua oti te whakaatu ki a koutou nga mea c puranga ai te rawa ki ou koutou aroaro; kite kors e whiwhi kite rawa, na koutou ano te he, na to koutou ngoikore kite lr.ahi. Ko nga tangata o Hawaii, c inatau ana ratou kite liuanga o tc rawa kite ratou kai nga i tcmeatanga o Kareponia, otiia, kuamaliue ke tera whenua a Hawaii, kua rere katoa nga tangata ki to kere koura, no kona kaliore he kai ngaki kai, ko te mea tenei e hono nei te kaipuke ki
konei, ara ko tetahi wahi tenei. Ko te kuaretanga o tera iwi, me wailio hei painga mo koutou. Whakakitca kite ao te momona o te ono o Niu Tircni, kia whakaponohia e te tini te kupa o te Pakeha kua pnta—" Heoi nei te whenua oho," Whakakitea hoki ki tea o ta koutou tohungatanga. kite kohikohi mai i nga "kotakota" kua tukua tatatia nei ki roto kite paro o te ringa. Kia tohunga. Ehara enei ite korero tito noa ake. He pono tenci, kei mua i a koutou te wliai rawa. Kei tukua kia pahure. Ekore ra e pai kia rerere haerc tc tini o te kaipuke kite tiki kai uta ata ki Kareponia, ina hoki kei tenei whenua he utanga mo ratou kite mea ka ahuwhenua nga tangata kite ngaki. j
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500131.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 29, 31 January 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
655KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hanuere 31, 1850. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 29, 31 January 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.