HIRUHARAMA.
Kua kahore ke te ahua o te Hiruharama o mua. Hore he toenga whare o Rawiri raua ko Horomona; hore he manatunga o nga Hurai e kitea ana. Ahua ke ana nga patu whare ; ko ngi kalia o te pa o niua, ekorc c
s at a kitea. B mca ana nga pikopo o taua ; kainga c matauriu ana c ratou nga walii tapu ; !, otira, ekorc a Kaware e kitea, te ana ole f Ariki, te wharc o Kciapa me era mca. s Ko nga takotoranga o ana mea, he mea lito I ete tangatft. Tera ano nga mara kei le taba ' o Maunga lliona, ko te liapua o iluiroamaj f rere nna ki aua mara. Tera ano nga mara o i Ketehemnni, e ngaro noa ana i te taru. E t tu noa mai ana a Maunga Oriwa, a, c ngaehe i noa ana nga rau Oriwa i te liau, he mehameha ■ ke ano tana! Kino tonu to aliua o era atti - wahi o Iliruliarama. Maroke tonu nga tarui tarn o te korolia; whakaputa kail ana nga ■ kohatn i wacn.ga larntaru ; ko te alma o nga i witi mc era atu mea memenge tonu nga rau ■ nno e liaere ana kite mate mona. Ko te ■ waina i kawea mai i Ihipa kua tapahia t wnenga wlicnua. Kua maumauria nga mara ■ waina; kua kahakina nga rakau wliakaruru ; kua puare nga urupa o nga tnpapiku a namata, kahore lie wheua i roto 1 Ko nga mea ' pai o mua kui ngaro, ko tenci, e whakapnta kau aua nga keokeonga wharc o nga Take. Kkore ano e kite i tetahi walii o te alma tawliitoo Iliruliarama, no te mca hoki he iwike e'nolio mai nei; he Take, he Arepa, mo nga Pikopo. Ko te alma tawhito he pai anakc—ka tiroliia atu i Maunga Oriwa e takato mi! mai ana te pa o Hiruharama, pae tonu to wharc, kiki ana i te tangata ; he puke tetahi' tnha, me (ctahi talia, runga akc o aua puke ho n;;akinga, a, taea noatia te tuniuaki o nga rarangi puke o runga atu. I rite kite tini atu o nga pa o te ao to pai o Hiruharama i tana rangatiratniiga i mua ai. Kihai ano r.i ia i ata rite ki Papurona, ki Niniwa, kibat ano hoki i rite kite pa o Ihipa eono ra rau tatau ; —aliakoa ra kihai i rite te papai, mete nunui u era, ko nga tcmepera e rua, ko tenet i hanga e Horoniona, me tenci i whakapaia e I lerora—ko era nga ( mea i whakapaia e le ao katoa. No nga korcro o Hohipa i rangona, ai te alma rangatira o to teniepera i hanga o Mcrora ; na taua kin"i hoki i hanga a Ilclieriuf; a Hipate, me era atu Pa. Ko te arai kau o te temepera e tu mai nei ano, ano te whakahara o taua mea. I te tirohanga atu ote pa i le tcmepera, rangatira tonu te nhua ; kitea putia aua nga whare katoa c tu mai ana. Ho taiepa kohatu te arai waho o te Pa o Hiruharamn, he wharc taua i runga i taua taiepa ; ano nga kcokeonga i te tirohanga i tawhiti tirara kau ana ; kitea ana nga wharo katoa c tu ake ana. Ko tenei kua kahore ke te ahua tini oncone o taua Pa i mua ai, Ko nga iwi o rangatira o Hiruharama. Kua rongo tatou ito era ntu whenua o te ao i hacrc tonu ra roto i ona tatau; ko te mea tenei i hua ai te what rawa ki tera whenua. Waunga te pai o Hiruharama, te rangatira o te Pa, te teitei o nga whare taua, te humane o te tcmepera —te pai pu o nga mara o Huria—ko te ia o te Atua, ko te maunga i paingia e Ihowa—• ka mahara te ngakuu ki enei me.i katoa, ekore nei ianei e whakaaro he rangatira ko ano tana? Ac ra, ka whakamahara tatou ki enei mea, ka kitea to maramatanga o te rangi e heke iho ana ki tera kainga tapu-, ka rangona te reo o nga mano o taua Pa e hari ana, e puta nke ana i ia whare, i ia whare nga kupu whakapai,— No ngu korero o Konora.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500131.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 29, 31 January 1850, Page 3
Word count
Tapeke kupu
708HIRUHARAMA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 29, 31 January 1850, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.