NGA KAIPUKE O NIU TIRENI.
Ko te Moa, te kaipuke i hauga houtia e te Nikora ki Waipapa UNKNOWN mai i Poi Hakena. No te Tnrei, i te 8 o nga ra o te marama nei, tenei "Waka tipi haa" i u inni ai. Kliara i to mo;i i u liaka. ail
kuutia tera puke e okonei tangata, pa katoa te tokoinaha ki to whakapai i te Ma ajmo te tere, mete alma pai, mete pai maori o tera puke. Nawai koia i men kia lioki ilio te papai o nga knipuke e hanga ana ki Niu Tireni ? E rite tahi ana te pai o tenei ki nga puke o ko inai, ara, nga kaipuke o tawnhi. He haringa tenei mo tatou—te wliai rakau o enei motu hei hanga kaipuko—he painga ano hoki mo tatou —tc nohoanga o te Pakelia matau kite hanga kaipuke ki enei walii. He men nui tenei kia koutou tangata Maori, he iwi rere moana hoki. Ko ou | koutou vvaka Maori e papai ana era j he nui to koutou maia kite whakatere haere era. Kua tini a. koutou kaipuke boko i te Pukeha. Healia ra koutou te tahuri kite hanga kaipuke mo koutou ? Penei he pai tc tukunga ilio mo koutou ngatahi mete Pakeha. 15 oti noa ana te taiepa kohatu i a koutou te hanga—Oti ra nei ekore te kaipuke e oti i a koutou me akona aHa ? Ma te imua ka taea nga inea e tohea ana ete tangata. Kia rongo koutou kite kupu ako atu—me tahuri nna ki tera mahi, ka oti ano pea i koutou me tc taiepa kohatu ka oti nei; a, ahakoit he inahi ke tera i tc mnlii kohatu ekore te utu e hoki ilio. Whakarongo kite korero o nga Nupepa o Poi Hakena mo te kaipuke i hanga ki Akarana, a te Mod. i •' I nanalii, ite muri-awatea ka u mai 1 te Moa (Tihema 6) i Akarana. I hanga ' tenei knipuke ki rc-ira mo te Raiti raua 1 ko te Kereama. Ahakoa he tini noa ilio 1 nga kaipuke rere atu i te nwa o Poi Ho--1 kena ekore e hoki iho te pai o tc Moa; • me whakatu te Moa ki nga rarangi tuaL tahi oto konei kaipuke. Ekore e kore i rotia tc pai o te hangn o tenei kaipuke. : E men ana te rongatira o runga kntahi > ano ana wae ka takahi ki tc knipuke 1 tere, n, he nui te pai o taua kaipuke i tc - rerenga mai ite moana. I hanga tenei puke hei rerere mai i Akarana ki tenei awa (Poi Hakena). Ko te nliua pai o walio e rite ana ki to roto ; pai kutoa te mahi o tenei kaipuke. No Niu Tireni nga rakau i hanga ai, lie kauri, he pohutukawn; no Poi Hakena etahi o nga rakau kakano pakeke." Healia rate wlmi kaipuke pcnci i nga tau katoa i Niu Tireni, a, healia nga tanga Maori te uru ai kite hangn ?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500103.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 27, 3 January 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
494NGA KAIPUKE O NIU TIRENI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 27, 3 January 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.