Kua taka mai tatou kite wa e okioki ai te whakaaro, te wa e whakaaro ai te tangata ki nga mea katoa kua pahure, e whakaaro ai hoki ki nga mea katoa kei inua atu o te aroaro. Ko to wa tenei e wliakaaro ai te tokomaha—ko te matenga o te tan, ko te timatanga o tetalii. Ka wliakamaliara i koiiei to tokoinalia o to tangata i ana mea i main ai i roto ite tau, a, ko le matenga o te tau, ko te takonga mai i> tetalii, ka tangihia e tona ngakau, mete tangilianga o te ngakau kite tapnketanga o tetalii lioa tawliito. He mea nui tenei i roto i nga wa cre re ana—te liminga tau. He mea nui kite liunga whakapono koro, lie mea nui kite liunga kua whakarere ite " Atnnia tawhito." Mci konei ka wliakaolio i to liinengaro—liei konei ka ill kite ngakau tona pelieatanga •—liei konei ka wliakamaliara ki nga kino ine nga pai ktia paliika—liei konei ka whakaputa ako i nga wlmkawlietainga o te ngakau 1110 nga inea katoa "kua vim mai i ona ringa,"—liei konei ka wliakapai i n Iliowa, te Matua, te Tamniti, me te Wairua Tapu, mo te tiakanga, mc to wliakaorurg i i roto i te tau ka mate—a, liei konei, ka wliakamaliara ki nga painga katoa ote rangi " e toliu ana mai," 1110 te liunga e it ana kite wliakapono, n, taea noatia te mutunga.' I Niu Tireni nei e pai ana le alma o nga otaota o te wlienita me nga mea katoa c tupu ana, ko te mea tenei e waveware ai te ngakau ki nga nmtunga tau ; tci a ko te alma o te wlienua i Ingarangi ine or.i atu kainga,—tera ke. Ki tenei wluiria, wliiti tonu te ra, maliaiia toiri tc uolio, a, vaugatira k;it:>a te alma o to wlienua, pa katoa te pai, ine tis liari kite tanga'a. Tena ko tc luninga tau ki Ingarangi me ova atu wlionua lie tini ko nga mea liei wliakamaliara i te tangata tc walii'c mnteai te tan, a, l:o te maliaratanga o te tangata kite matenga o te tau, ko reiva te tangata maliara ai kite nehunga o tor.fi tinana nice. Ki nga lalia Tuarake o Oropi, kaliore kau We vau o te rakau i Tiliemn, i Hanuere, ko nga manga, tirura kau ana. Hove lie otaota ote wlienua, mangu kere te ahua o ana mea katoa. He liaupapa kau a vunga o nga wai. Pa ana to hiakai raun ko tc matao, kite tangata ngatalii ko tc kararolii;. Ua j)cnei te alma potiri o tc rangi, iiu te wlienua, ekore nei ianei o wliaknaroaro to tangata ki to wa e mate ai ia? He toliu kau cnei mea mo te wliakapareliota nga o tenei ao. me nga 1110 a katoa o roto. Ji aliu ianei tengakauki to wliakaaro monaite wheuuapenei ine la tatou ? Ko nga liua o tc wlienua, lie nui c lukua mai ana i tenei wa o to tatou wlionua—ngawlia ana nga puawni o te vakau, alma pai ami nga mea katoa ote koraha. Kaua ra o tukua kia meiaga— Kuhnrc a labm milliard ki In laramjilanga hanrcUinya " ifj i ivn. Ii tamara 111 a I wailio nga wa liei wliakamaliara 1110 talou ; liei ivhHkanuliara 1110 tc incmelia 110 a o ttgniea katoa o tenei a:>; liei wliakamaliara lioki inn te pumautanga o 1114 a mea katoa o tera ao mil. le okiokiuga, mete o.aaga tonut ing 1 o te liunga lika
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500103.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 27, 3 January 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
579Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 27, 3 January 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.