KO nga luliituhinga kaloa o tcnci Ntipepa kua oti le apiti kite ingoa o Ictahi o nga Apilia o te Kaivanatanga j kia moliiu nga tangata kutoa, na te Kaivanatanga pu ana korero. Na te Kauana i mea, C. A. Dillon, Tino Kai-tuhitulJ,
lIE KOHUIIU. ERIMATEKAU PAUNA UTU. O te men, i kolmrntia kinotia n JAMES JONEStetalii o nga tangata o te Kuini i Niu Tireni, i te 18 o nga ra o Hune, a, kitea ana-tana tinana e takoto ana i te liuaralii haere atu i Akararia ki Whangamatau—he mea atu tcnei, kia rongo— E RIMA TE KAU PAUNA, e tukua atu kite tangata mana e whakaatu mai, ki nga tangata ranei ma rntou e whakantu mai, (liuunga te tangata uru ki tana patunga) te tangata, nga tangata ranei, i kohurutia ai a James Jones. Na te Katvana i mea, Andrew Sinciair, Tino Kni-tuliitnlii,
II E M U K A. KO HEMI ROPIHANA i to kainga whiri tnura, i Waipapa, i Akarana, c hoko ana i te Muka—£l2 me £l6 mo te (ana kotahi—kei te papai ole Muka tc tikanga. E hokoa, ana hoki e le Ropihaua te aho, te whakaheke mo nga rcwa kaipuke, mo nga punga, roe era atu mea. Akarana, Ilanuerc te 2, 1849.
HE KAIPUKE MO TE lIOKO. EIIOKOA anae HornTarakatetahikaipukc hou, he rakau rua, katahi nci ano ka oti, a, meake toia ki (c tvai. Kua oti nga ra, nga wliakahckc me nga mca katoa e tika al tona rerenga ki tc moana. Nga tana—l 7. Te roao tc takcrc—3o piitu. Te wlianui—l] jmtii. Te hohono o te riu, liaere ilio i te papa lakatakahi—s putii. He poluitukawa nga kurupae—he kauri nga papa. Akarana, Noliema 9, 1849.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491220.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 26, 20 December 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
283Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 26, 20 December 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.