TE MATENGA O TE TAU.
"Ko au te tama a nga Wa e rere ana; ko au te mea matamuri o to matou whanau nui." Ko nga kupu tangi enei ote tau; ko tana poroporoaki tenei; no niuri ka karanga ia ki tana pnkapuka, tangi ana ia, i tc hurilianga ai i nga rarangi. Pouri ana ia, ite tirohanga ai i nga lie i roto i tana pukapuka. Poto katoa te tuhi e ia nga malii o nga momenete, nga minete, nga haora, me nga inarama. No te taunga o nga kanolii ki tetnlii papanga o tana pukapuka, lieke ana te roimata i nga paparinga whewhengi o te tau ; mo ana Hatapu e rima tekau ma rua tenei tangihanga no te men, i poka ke ake te kino o te ta« ngata i roto i aim Katapu i tuku atu ai, Ka mea ano te tau, " Ka mate nei au ; ko niuri o taku matenga pea, tangi ai te tini ki to ratou kino ki au, Ko taku koivha ki a ratou e tangi ana mo to ratou kino i tsiiu aranga ; kaua e tangi knu, kahore he pononga 0 tera, ekore to ratou tangilianga e wlnikahoki mai i ahau kite ao—cngari, kia atawhai ratou ki taku teina, kite tau, raeake nei puta ki tc ao. " Me lie mea ka ora tonu aliau, n wlianau noa taku teina, rnaku ia e korero ki a koutou ; tcna ko tenei, ekore ia e whanau mai kite ao, kia mate ra ano au. Koia au ka inea atu nei, ko te kino, n?e nga tini lie i maliia i roto 1 aku rn, me kapi ki niuri, me taliuri te tangata ki tc malii i nga mea tika, i nga mea pai. He mea noa ano tenei mea te kupu, o penei ana mete liau; tena ko te malii lie mea tera e kitea ana. Mo konei, kaua te tangata e wliakapuaki noa i te kupu, ensari kia kalia ki tc malii i nga mea e pai ana."—iVo »iga luhiluhinga o Ilcini 'l'eira,
Tanoata IIUA Nui. —o— Ko Hoakini te ingoi o tetalii tangata liua nui; he I'.iniora taua koroke. Erua te kau ma torn (23) ona tau, eivliitu (7) put" kotnhi te kau (10) inilii tc roa ; ko ona panna taimalia e wlia rau erima te kau (450). He mea kawe liaere tana tangata, kia matakitakiliia ete tini. Ekore e ala whakaponolii.i e te wliakaaro te uimui o te tangata penei, cngari kia kitea e nga kanolii, ka whnkaponofiia. I nga tan kna palnire kna puta niai nga rongo tika ino te tangata hua nui. Ko Wata I'ahona tetalii, lie ponouga ia no Kingi Ilami te tuatalii. 'l'e roa o taua tangata 7 putu, 4 inilii. 13 mcinga ana lie parakemete tana langata i te taitamarikitanga, a, no te nica i liohoro tonu tona tupu ka keria lie rua mona ki raro kite wlienua kia rite ai (ona tunga ki (o nga lioa malii (alii me ia. Ite tan 1581 i wliakakitea ki Ranana tetalii tangata penei 7 putu, 7 inilii. Etoru inilii i puliika o tenei e korerotia nci—te Paniora.
Ekore e pumau te okioki ki waenga ara, engari ano, a tc mutunga hacrenga. Ua ngaro te ngnkau i te apo, ekore e kaliu i reirn nga liua o te pai. lie nui te takanga o tc lurnga e wliakaknko ana, ko te mea tena i tvliakaaraa ai me wailio nga kainga » roto i te wliarua. Tb AnoirA. —He pai ke ano mo te tangata e nui ana i nga purapura ote arolia! 13 pupa ake ana i tona ngakni nga puna wai marama; a, kiki tonn ki tc paropare o to aw a; ko nga painga o taua awa e tae atu ana ki nga tangaia katoa. Aliakoa te kati nga motunga o nga alio o to nliare-punga were were, e oti ano i a ta te ]iono> Ma te uaua o te tangata ( ka taea ai te mea e tofica ana e ia. Kei welii, ana eke te kino ki a koe ; kia manawaiiui te tangata ua pangia e te mamae. Kei hinga noa te tangata i te mea iti. lie tikanga nunui ano kahore lie pai; ka-« pai ano te tikanqa ka meinga lie mea nui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491220.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 26, 20 December 1849, Page 4
Word count
Tapeke kupu
708TE MATENGA O TE TAU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 26, 20 December 1849, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.