Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

I tenei wiki, he nui te korero kite hakari i tu ki Tokerau; te tini o nga poaka i patua, mete tokamaha o nga tangata, me nga wahine i kai i taua hakari. E pai ana kia whakamine te tangata i roto i nga wa e rere ana, kia korerorero, kia whakahoa tetalii ki tetalii, kia rongo tetahi i nga whakaaro o tetahi; otiia, lie mea matapouri te kai kau i nga liauika whakaliara, parehoake. I muri mai i taua kai, marama noa, marama noa, ka noholiiakai (c tini ole >vahi;ie,

mete koroheke. He roi pea te oranga ma ratou, a, pa noa kite raumati kite walii e hauhakea te hua ote whenua. Kua pau hoki nga kapana te kai e le whakaminenga tangata ; ko nga toenga kua oti te tuba. Ekore e whai poaka, kei hoko kakahu, he hoko huka, raihi ra nei ma nga tamariki j kua maru katoa nga poaka mo te kai i turia ra. He pouri ke ano tana i te kitenga i nga tamariki Maori e matemate tonu ana i tenei tau, i tcnei tau. He tamarike ora ano, otiia, ite orokohaerenga ka pangia ete mata —mamae ana le kopu mete rei; tuoi haere ana, a, mate noa. E kahu koia te tamariki ite riwai kau? I etahi whenua kahore he poaka, kahore he piwhi, he iti hoki te taro ite tamariki; e kai annano ratou i terewai, a, kaha tonu, ora tonu te alma. Koteuiea ia, e whakainumia ana kite wai-u, e hoatu ana ano hoki he pata hei kinaki mo nga riwai—kote paraoa kororirori kite wai-u, kotahi kainga i roto ite ra, He penei katoa nga tangata me nga w.diine. Ekorc rate tangata e kaha kite malii ua kai atu he riwai, kai atu he riwai. Ka matau haere etahi o nga tangata Mnori ki tenei tikanga ko nga tangata mahi o nga ara, e whakaaro ana, me kairatou i te kikokitco j teta r o, ka kaha te mahi. Meake pea mea n ga tangata ote kainga Maori . "Me aha ka taea ai te poaka ma inatou ko nga tnmariki 1 Me he mea e patua ana he ponku, ekore e roa ka piro, na reira ka kai tonu kia we te pau — he maumau poaka tcnei. Engari ano, me hoko nga poaka hei mea kakahu." He pono ano rnia tena. Otira, me ako ana kite tote i te he malia nga wiki e kai ai i te poaka kotahi, ki tc mea kotahi kainga i roto i te wiki. Ehara taua mahi ite n\ea uaua. Ko nga tangata katoa e luahia ana kia ao i a ratou e takoto kau ana nga mahi; kei te whakaaro te tikanga. Ekore te tokomaha ote tantagta e hiahia kia ako ite mea hou, e mea tonu ana, " Healia rate pai o tenei mo te tangata Mpori? Mo tePakeha, e pai ana ; tcna ko tenei, kahore a matou moni." Na etahi enei kupu—ko qliinu ia, e hiahia ana kia whakaakona ki nga matauranga o te Pakeha. Mo ratou i tuhia ai enei kerero, mo te tote i te poaka. I nga walii ekore e mau mai te ngohi, patua he poaka. Tohungia katontia nga liinu ote poaka, hei hoko ki Akarana, ki Pone ken nei. Ko nga poaka rar.ihi waiho hei hoko mea mo koutou; ko to poaka iti me patu, hei kinake riwai ma koutou ko o koutou whanau. Erua nga mea me hoko e koutou i mua atu o te paturiga o te poaka—ko te kalio c takoto ai—ko te tote e ora ai. Kia whai taupoki te eruatara hfi utu. Me hoko hoki i nga patina tote 12, Kotahi kuatu i piuina totepita—ko te utu mo te tote, he hereni kotahi, ko te utu mo te totepita ekotahi hikipene. Hei te ahiahi ka patu i te poaka, ka oti tc Whakapai me whakatare a ao noa —ko te anganga me poro ite ahiahia i patua ai kiu rere ai te tote. I te aonga o te ra ka tapatapahi te poaka; poroa nga waewae, me nga peke—te knokao, nga rara, mete tuara; ruia kautia tetahi tote ki runga ki aua mea kua oti tc kokoti, muri ihoka whakapaiite,wai-tote kite kaho. Ringihia he wai matao kite kaho, kia nui tc ipu kia ki wahia nga tote, me n«a to'epita, kia rite te wahanga, hei reira, ka maka ki roto kite kaho. Me patu ngapokurukuru ote tote pita. Name whakamatautau te kaha o ta«a wai; kite mea ka manu tetahi riwai mata ua panga ki roto, e pai ana te wai, tote, kite mea ka totohu te riwai, me apiti ano he tote, a, manu noa te riwai. Kia ngaro nga poaka ite wai tote; kite mea he nui te poaka he iti te wai, ringihia tetahi wai atu, hoatu hoki (ie tote, he totepita. Ka oti te /mahi mo taua wai, hoatu nga poaka ki roto —tangohia takitahitia mai, mukua tenei wahi poaka me teni walii poaka kite rahurahu. kite takakau miki, tarn ke atu ra nei, kia hemo ai te toto. Ko nga wae te kolii i mua, 'muri mai ko nga peke, muri mai ko nga rara, mete kaokao. Tangohia mai nga whatumanawa, me nga wahi ngako ote kaokao; me waiho era Ko nga iwi tuararoa, me hoatu ki roto. Me tirotiro aua mea, me hurihuri i tcnei ra, i tenei ra. Ko nga mea i toe mai i te kaho hei kai ma koutou ite houtanga. Ko te anganga, ko te porokaki, ko nga whatumanawa, me nga ngakongako, me nga mea poke ite toto. Ma koutou ko nga tamariki era, me parai ranci, me kohue ra nei ki nga riwai ; haunga ano te wahi e motuhia ana ma te turoro. Ko te hinu o nga pi, tungia ki tc kohua, ka riringi ai kite talie, kite ha ra nei. E pai ana tenei mea—me he paraoa ta koutou, me whakananu kite hinu, kite wai. Me mukumuku te hinu ki roto kite paraoa, muri ilio ka .riringi te wai, pokepoke a kia penei mete riwai te rarahi o nga paraoa. E pai ana era hei kai ma koutou i nga ratapr ; kia kore ai e raruraru kite waruwaru riwai. He hukatekinakipaimoaua paraoa, kite kahore he huka, me tote, me kohue ra nei kite poaka tote. 13 pai ana te

hinu o njj'i pa mo te kanar.Y; e pai ana hoki mo roto i te paraoa pararalii (te keke,) e pokepokea ana, ka tunu ai ki raro kite pungatpliu, ka tahu ai ra nei kite hangi. Ka W tat po 'ka tote ka whakaaro koutou ki te whakato puka. Me maka nga puka, me etahi walii paukene ki roto kite kohue ote poaka—e rite ana te tote kite rongoa—e hoki ilio ana tona utu. Ka parcho nga poaka, ringihia to wai tote ki tetahi koliuc, whakakoropuputia, a, ka pnta te liukaki runga i te wai kokoa ki tetahi koko. ki tetalii rakau pararalii ra nei. Horoia, te kalio kite wai, ka wliakahoki ai ite wai tote —tohungia tana wai hei whakaoro o tctaliiatu poaka ua patua.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491011.2.13

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 21, 11 October 1849, Page 2

Word count
Tapeke kupu
1,175

Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 21, 11 October 1849, Page 2

Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 21, 11 October 1849, Page 2

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert