WHAKAMOMORITANGA.
I era Karere Maori i whakahaerea to matou korero ki nga tikanga o nga iwi o Hawaii, i korerotia te kakenga haeretanga o taua iwi ki nga rirenga Pakeha—ki to ratou mahi uaua ki nga mea e hca ai te rawa. Ahakoa kihai ta matoii kupu i puta mn taua iwi i te walii tala nei kiM kapca ki muri—ahakoa ngaro ratou i te kupu, hihai i ngaro i te whakaaro; he nui ano te korero mo era motu humarie. I tenei »va, me kati mai te kupu mo taua iwi i tcnei walii korero—i te tino aurakitanga o tetahi wahine ki tona hoa tane. He mea whakaoho tenei korero i te ngakau, no te mea hoki, he korero aroha. I whiriwhiria te korero nei i roto i nga kupu o tetahi tino rangatira, ko te Himihona te ingoa. Kua rongo ano pea koutou, he iwi rnatau pu nga tangata o Hawaii kite kauhoehoc ; a, c hono ana te hiahi kaukau o te iti o to rahi, o te wahine, o te tane, i nga wa katoa. E ai ta taua rangatira a Te Himihona e rahi ako ana te matau o nga wahine i to te tane, ki tenei mea kite knuhoehoe ; waihoki he nui te kaha o nga wahine i te tane i te mea e kau nei i te moana. Ko'te korero ka tukua nei, no mua tata atu o te unga o taua rangatira ki Honoruru, he kainga i nga Motu o Hawaii. "Tokorua nga Wahu, ko te tane raua ko tona wahine, he hun<>a whakapono raua j eke am ki tetahi kaipuke. Ka taea tawhiti tc rerenga o taua puke, totohu noa. He miitunga no tc karakia o aua tangata, he loiohutanga no te kaipuke. Hohoro tonu ta peke o nga tangata kite moana. No te notonga o nga tangata ki roto kite moana, karangatia ana kia huihui ratou kite inui ki te whakapai kite Atua ; ko te tane o taua wahine maia ka korerotia nei tekai-whakaako o tana hiuiga. Kararda marire ana ratou i roto i nga wai o tc moana, ka aim tc kau kiiila. " Ko taua kai-wlnkaako mc tona hoa wa-
hine i whiwhi ki tctahi o nga pakete o te puke, hei whakarewa i a raua, hei okiokinga koki i to raua main kanhoehoe i te moana. I roto raua t tera hunga i uru tahi ra kite karakia ; ahu ana to ratou kau ki Kahurawe. I te aonga ake o te ra tirotiro kau ana raua ki nga hoa, kahore kau kua totohu. Takiri knu ano te at >. ka pakaru te pakete o to wahine ; a, kau noa ia, horc he mea hei whakamanu ake i a ia. Ite muri awatca ka ps te ngoikore kite tane ; kua totohu ano pea i reira, na tona hoa wahine i whakamaia. Po noa, ao noa rao i roto i te wai, ka kite nui atu raua i Kahurawe. Kihai ano i roa, ka pa te ngoikore kite tangata ra, no reira, ka tango te wahine kite pakete, a, ka hoatu nga uru o taua matcnga hei puritanga, ka kau taua wahine, ko te tane ki nga uru pupuri mai ai. Nawai— ka pa ano te ngoi kore ki taua tangata; whakaoho noa ana taua wahine i tana hoa, kia inoi, kia what
ngoi ai kite kau, kihai i kaha —kihai i u nga ringa ki nga uru ote wahine ra. Mei reira, ka tango taua wahine ki nga ringa o tana tane, ka kotuia ki tona kaki, ka puritia ki tctahi o ona ringa, ko te rua o ona ringa kite kauhoe. Ka whakatatakmta, ka taliuri to w,.1,; n » .<> Vt ti> illlrn i Innn lint, k.-itah!
ano ka kite i eia kua tupapakutia; whakarerea ake, kau ana kiuta. Brua te kait ma rima mairo i kauhoehoe haere ai tenci \vahine; etoru te kau o nga haora ite moana, "I ata whakahaerea e au tenei korero, kia ata kitea ai te kai tiliro te' maia, mete tohungatangn,—o te whakapono, mete aroha. Ko taku tikanga tonu tenei, kia ata tirohia | ai e te kai-korero, nga mea kua pahure, nga mea e mau nei ano ; nga mea kua tawhito, nga mea e hou ana, —nga mea o te kuaretanga, me nga mea ote matanranga. Ko te maia, mete tohungatanga —ko nsja hua era o nga tamariki o te kuaretanga j ko te aroha mete karakia—ko nga hua era o nga akonga o te o te whakapono."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490913.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 19, 13 September 1849, Page 3
Word count
Tapeke kupu
742WHAKAMOMORITANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 19, 13 September 1849, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.