HE KORERO I TE AHUA O TE WHENUA O TE WAI POUNAMU. (Me roanga no tera kua taia.)
He o te Nupepa kua taia.—l te tekau o nga rarangi, ite rua o nga wharangi, i te 16 o nga pepa, mo tenei whika "86" korerotia 286. I whakahua o au i tera Nupepa, a Karamea, a Mokihinui uie nga awa o Kawatiri—te mareretanga kite moana nui ite takiwa o Taitapu, liacrc atu ki Arahura. Ko'tcnci me korero e au te ahua o te wlienua e takoto ana ki ' pahaki atu o aim awa. He ngahere tuauriuri i Whangaiiui, pahaki atu o Taitapu, a, taka noa ki Araliura te awa ote pounamu. W'kakaputa kau ana te keokeonga o nga maunga i roto i te rau-tekau — lie liukarere to runga i nga keokeonga o ctalii 0 nga maunga, lie kohatu to runga i ctalii. Ko nga rarangi o cnei mea o aliu mai ana whaka-te-moana : koia nga pari i korerotia i tera Nupepa; Ewaru tekau niairo ote walii e meinga atu nei. Kiliai rawa tera wahi i rite kite tini atu o nga walii o Niu Tireni; crua ano nga wahi e taea ai te keri i te roi e tc tangata liacrc, a, taka noa atu i taua taliatika. Ko nga walii o nga taliataha o aua awa lie one pai liei wliakatupu mo te witi, mci ngakia ana, kia mano tini te tangata lici kai ka parelio. Ko te mea ia, he ngahere nni, he tikitu ; ekore rawa e Ivaerea ete tangata. E ngari he haerengn no te tangata ki aua tahataha, katnhi ano ka tomokia taua ngahcrclierp kite hopu weka. Ite mea e whawhai nei o reira tangata, ko te momo takitahi eora ake ana 1 te patu, tomoana ki taua ngahere, mate tonu atu. Ekore o reira tangata e matau ki nga walii i poro ai liga kikitanga o aua tini awa : lie in.soa ano to ratou mo tetalii maunga liukarere e kitea atu ana i paeilgn nioana, tena ko nga rarangi maunga i tua atu, ekore rawa e mutauria e ratou. Pai noa ana te oneone o enci tahatoha, otira, hore he kai ma te tangata haerc, he koke tonu te mahi o te tangata i nga one o tatahi, kia we te puta ki tua, ki nga papa koliatu, ki tc kolii ngakilii, mete maremarctai, hei kai mana. Kiliai nno pea nga wliarua. o aua wahi i nohoia cte tangata i mua ai. Ko Ngatitahu, me Ngaiitumatakokiri nga Hapu i nohoia ai nga taliataha kite Marangai ki tc Tuarake; cn-jari ko araton haerenga kite tiki ponamu, liuru kekeno lioki, ka tae atu kite talia Tuauru. I te taila mai o Kawhia, whati ana tetalii o *ila Hapu ki nga paripari o Karaniea. He tini nga kckeritanga a Ngatitama ki era atu iwi, nawai, a—ka torutoru haere, whati noa, uoho rawa atu i tc talis Toiiga-tuauru. Te nohoanga o taua iwi i te tnhn ki Araliura, me Wliakatupu, noho rawa ilio cwliitu tekau; no Kawhia ctahi, a, whakauru noa ki a Ngatitahu. Ko te roa o taua taliataha 470 nga niairo, a, lieoi nei te kai noho o taua wahi whakahara ko taua iwi. He wliainga te mahi tonu o Ngatitahu, o Te Tumatakokiri, o te Kangitanei mua atu o nga taua tuku atu o Kawhia ; ko te mea ia i torutoru ai nga tangata o aua wahi. 7 matakuria te liukarere e nga tangata o Itaro, koia te noho ai ki aua kainga i tc mea e haerc ake nei kite tau i tenei pa, i tera pa; rokohanga ilio, kahore he riwai o taua wahi, e kai noa ana tc tangata ki nga hua o te ngahcrehere, ki nga mea o te moana. Ka pahurc i te wahapu o Kawatiri, ka haere i to one i te paripari taka noa, ki ' Kararoa 60 niairo; ko te kainga ia kite Tuarake o te Moana Ponamu. Ekore taua walii c liacrea kautia e te tangata; e wliiwhi haere ana ia i tckai-mana, —i tq "kuku-moe-toka" ra, me era atu pipi, me tc kaputai ua pakoa te tai. I nga liotoke ka maluie te ncaliere, a, ka haerc ki tntalii te weka kite cai i nga potipoti, mo te koura, c noho ana lie karepo, i te rimu. Ahakoa e tino thoi ana nga weka, a paingia ana c te tangata haere hei kai. He mea ano ka rokohanga tc korora, a, hopu kau, kai kau e to tangata. I tc po ka mui kiuta nga korora, ki roto ki tcotaotao tc ngahere ki runga ake o tatahi, ki roto ra nei i nga korukoru o nga pari o te nioana. Ko te tangi o aua manu i penei me to tc tamariki. Itongo kau ano te tangata ki to tangi mai o taua manu, ka rere rao ko te kuri, hou noa ana, ekore c roa, ka mau ake: Ano tc te tangi, inc tc maia o taua manu! I nga po ite liotoke—i te roanga ots po, ka warea tc tangata haerc ki tc hopu i te korora
he! kai mana : aki to mea ka taea te hopu nga mami c toru i to po kotahi, he mca whakahara era ki tona whakaaro. Ko nga kikokiko o taua mami c kino ana; lie wa hinu kau. Ekore e wliai kai nga tahatika o taua wahi; taea whakauaua to kai ma te tangata. E whai patiki ana nga hapuapua ua timu at u te tai; cia rama i te po, wcro kau i runga i nga tahuna. He mea ano ka taea to reti he kukupa i roto' i te wahi ururua o te ngaherehere j otiia, he mahi uaua tera, he mahi whakaware, a, ekore c aliei te mahi i tera kei roa uoa ki
te ara. Ko mca ano, ka kai noa iho te ta--1 ngata haere i te tuna, i te ngohi c pac ana ki I te one; ko te kinaki mo aua mca, he rito . toetoe tunuru ra nei, whatumanu ra nei c t tupu ana i runga i tapatai. Ki to mea, ka ■ whai wai puke, a, ekore c whiti i te awa, ka > noho noa te tnngata, ngaua ai c te hinkai. [Kei muri tc roanga.]
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490830.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 18, 30 August 1849, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,036HE KORERO I TE AHUA O TE WHENUA O TE WAI POUNAMU. (Me roanga no tera kua taia.) Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 18, 30 August 1849, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.