KO TE KARERE MAORI. Akarana, Akuhata 16, 1849. MEATANGA O TE WAI-U KAU.
(He roanga no tera kua taia.) Ka oti era korero o te tangata nana te nuinga o nga kupu kua taia i tera nu pepa; ka oti ana korero mo tc taiepa kau, mo nga whare whakatete, me era mea penu, ka whakahaerea ana kupu ki te mahi tuki pata. Kotalii ano whare e take to ai nga waiu, e tukiu ai te pata; otira, lie ruma ke, ha ruin a ke. Me whai kanga ahi kite ruma tuki pata, hei kolma wai horoi mo nga mea katoa e ranhia ana kite pata. Kia pai noa atu te horoi i nga takotoranga mo te hinu o te waiu, no te mea hoki, ko.te mea ia c pai ai te pata. Ko te horoinga o mua, liei te wai o tctalii awa, a, me mukiiinuku ki te onepu o taua awa. Ka takina inai i reira, me mukumuku kite paraihe ; muri ilio katukuki te wai e koropupu ana ; a, ka horoi ano kite wai mutao, ka whakatu ki \vaho kia pulu'a c te ban. Ko te mea
i lena e pai ai tc pata, e mau tonu ai tana . ha, me tana reka. Ka oti tc lioroi, te lnukuinuku, mc te ■ whakama, he men nui ano tena, te tuku ki waho kia pnliia ete hau ; ki tc wha- , kaaro ia o te tokomaha he mea noa te I wailio nga mea waiu, kia puhia c te hau. • Me hanga tetalu turanga mo nga mea, I wahowaho atu o te whare wai-u hei wai- ■ hotanga mo ngameaehoroiaana kia pu- - hipuliia ete hau, kia pai ai. Me lioroi a • roto, me waho o nga mea wai-u; me tino mukumuku nga whiti o aua mea , kia kanapa, no te mea lioki, he mea kino I te waikura ua tata kite wai-u. He maha nga rerc nga mo tehaoga nga ■ ote mea tuki pota. He penei tetahi me te keke e utuhia nei kite wai ; kei tc-
talii o nga pito te taupoki, he mea whakakiki ki nga tnlia kci puta te wai pata; he walii porotaitnka kei waenganui o taua taupoki, ko te putanga tera mo te rakau tuki. Koi te pito o taua tuki tetahi wnlii rakau pavaralii.[he mea oreore hui putanga, ma te wai pata ua tukia e te tangata; ko te roanga o te tukinga ka totoka te {)ata, ka wehe ke te' hinu i te wai-u----turukuruwhatu. Ko tetahi lie mea ponei mete pouaka ; liaere ana te rnkau tuki i waenga nui o taua pouaka, me nga rakau ripekapeka he mea liono kite rakau o wueugatiui. te rakau tuki; he moa takawiriwiri te main o tenei tu tuki, a totoka noa te patn.' He mea ke to roto i etalii tuki-pata; ekore te hanganga e rite, rere ke tenei rerc ke tera. 1 nga tuki pata e kiki tont ana, kahore he putauga mo te hau, mc
ore tetalii putanga ban kite taupoki, ka puru ai; a ka ki rolo o te tuki i te liau, me unu to puru, kia puta ai. He tuki ano, kaliore he rakau o roto ; he tuku nuo ko nga puritanga ke nga pito crua; huri atu, liuri mui, iinwai, a—totoka noa te pata, i te peratanga, kahore ia lie knrekarc o roto. Mo te tuki penei te turu kua korcrotia nci. Mo nga kaiuga c nohinohi ana te pata, ka pai tcnei tu tuki, ta te mea hoki, e poka ke aua te pai o te pata c hanga, ana kite tuki peuei. Wailioki c holioro ana te totoka o te pata e tukia ana kite mca penei; he takoto tinana hoki, ekorc pera mc te tuku rakau, te tini o te porukuruku. Ko te tuki wliai rakau a roto, tilari ke, titari ke te pata i te mcatanga o te rakau i roto; tena ko te mea rakau korc a roto, te painga atu, pai tonu, alma ngawari ana; a lie roa te takotoranga ekore e haungn. Me lie mea e whakamatautau ana koutou i te alma o te pata e tukia ana kite mea wliai puritanga, kahore ra he rukuu o roto; kite mea wliai rakau a roto o te tuki pata, ka kitea e koutou te alma o tetalii, o tetalii. Me peuei te whakamatautau. Ko te liitiu wai-u e tukia ana kite mea rakau ra a, roto, me tuki tera, ka oti. Me hoatu tetalii hinu wai-n kite pouamu; oioin, n, ka totoka te pata ka tar.go ake ; me tango hoki tera i te tuki. Ka tirolu'a tetalii, ka tirohiatetalii, a. ekore atio e ngaro te pai etc mea i oioia kite ponamu. E oti noa ana te tuki o te pata (rakau korc ra a roto o to tuki), i te tamaiti rahi, i te koti. o ; tena ko te mea wliai rakau a roto kin nui te tangata mo tera, no te mea lioki e taininJia ana te rakau i te hinu wai-u, iia hapnpainga to rakau. Me he mea e hiahii'tiu aua, me here nga pito o te tuki pata'ki te nickaineka, kite taura maori ra nci. Me here aua inea ki tetalii o nga kouwnc o te whare, ka huliiiti i te tuki ki runga; a, ine peipci e t tahi tamaiti makari ake nei. Ko te puru o tana tuki, kia i ua, kia torn unuhnnga na liauga te pata, kia puta au te hau, o roto. He ritenga liou tenei mo te hanga pata. He mahi iti taua main; he nui te pata o te hauganga penei i r to i te wa potopoto. Ko te tangata e hanga ana i te pita, nm noho marie, i nga wiv.ii inutaotiio, me whakaliolioro te peipei; i nga wnhi puiverawcra, me ata hanga te peipei. I nga walii e maeke ana, ekote te pata
e hohoro te totoka. No koiiei, e ringihia ana e otahi kni lianga pata he wai wera ki roto kite hinu wai-u. kia we te totokft ; ko etahi tangata'e riringi ana 1 te wai-u whaknkoropupu) kite aln, ki roto ki tana hinu kia we te pupuru. He mcfj kino tera; ekore e ahua pai to pata i to otinga o te hanga j pokurukuru ana i te meatanga o te wai wera, o to wai-u rnnni; a, ekore e pera te puwherowhero o te pata, me tcra e lianga noatia nna, kahore he wai wera o roto. Aua tera ritenga te wai wera e tangohia mai, kei alma koma te pata; engari, i nga wahi mnkftriri, me whaknhoro te peipei ote tuki, a, ekore ano e wheau, ka pupuru. Ka hohoro te totoka ote pata, ka nliua pai; ka roa te meatanga, ka ahua kino. Kei te rangi te tikauga e hohoro ai, e roa ai te pata. Ka matao pu, ka roa te hanganga; ka werawera, ka poto te hanganga. Kahore he tohu mo te hohorotanga, mo tc roanga o tenei tit mahi, ta te mea hoki, kei te rangi te tiRan<ni. Ko te mea in, ka taunga te tnnonta ki tenei tu mahi, ka matauria e ia te D ron, te hohoro ranei e te meatanga o te pata. Oti kau ano te pata te mea—ara, pupuru knu ano, me tango ki waho. Me whakaparahi haere te pata ki uingu ki tetahi papa i whakaritea hei meatanga mono. Me wlrokatitaha taua mea kia rere ai te wai-u kite taha raro; me whai putanga i reira mo te wai-u c rere atu ana. Ko taua puta me puni, kite rakau, kite puru pounamu ranei. Me he mea, he nui te pata, me wahi, kapehi ai i tenei wahi, i teuei wahi, kia hemo ai te wai-u. Me he mea, ekore e ata poto te wai-u, ekore te pata e pai. Kia poto te wai-u o roto ito pata; kaua anohoki etoetewai; kia ata te tangotango ki nga ringa ; engari te rakau parorahi hei patupahi, hei pehi, kia pai ai te pata; kia roa ai hoki to painga; kia kaua he haunga, kia kaua he aha. Kei muri tc roanga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490816.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 17, 16 August 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
1,341KO TE KARERE MAORI. Akarana, Akuhata 16, 1849. MEATANGA O TE WAI-U KAU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 17, 16 August 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.