KO NGA PAINGA O TE PEKE TIAKI MONI, KUA OTI TE WHAKARITE.
(He roanga no tera kua taia.) Tetahi; ko te whakapono. He aha koa, he pukapuka tenei mo nga mea o te tinana, ekore ahau e ahei te whakarere i tenei, i te whakapono. Ko te mea nui hoki tenei, i nga mea katoa. Kahore he mea, he rite mo tenei. Ko tenei kia tika, kia pono, ko tenei ki mua, kua mea nei hoki te Karaiti, " Matua rapu i te rangaliratanga o Ye Atua, me tona tikanga." Ala tcnei ka lino kake ai te tangata, ma tenei te tangata ka ora ai, ka tika ai aua mahi kite aroaro oTe Atua, ote tangata. Koia au ka mca ai, ko tenei kia tika. Na, ko etahi mea e kake ai koutou, koia euei, ko nga mea 1110 te tinana, kiaapitia kite whakapono. Ko nga tikanga pai ote pakelia, kia tangohia. Ara ko nga tikanga mo te kai, 1110 tc wharc, mote inoeiiga, mote kakahu, 1110 te whakaako tamariki, ine nga mea katoa e alma rangatira ai te tangata.
Tenei matou nga Pakclia, tc rapnrapu liei te miharo nei, ki to koutou kuaretauga. Ka hai-rc alu matou ki o koutou kainga, huu noa, e kite matou i te kakenga haeretanga o te tang.ita maori. Ara, i te pai o tona whare, i te pai o <ma kakahu, he hate, he tarautete, he koli, kei nga tane c man ana ; kei uga waliine me nga tamariki, he kaone, he aha, ko nga tinana, kua oti te horoi. Ka hua, ka kite matou i te Parau, e parau ana i tona oneonc, nie te Kan, me le Hip!, i tona kainga e liaere ana ; me tc ui(i, mete tini o nga kai pakeha e tupii ana. Aue tai I Kore noa iho ! Ko nga tu ano o mua iho I Ara, ko 011 a whare poaka I moetiri poaka I ko tona koka! pureke maori ! li hacre tahanga ana nga potiki, korc rawa 011 a
kakahu ! kohuru tamariki i te maeke, i te jiarii! ite kuaretanga! ' Kahore hoki he kura whakaako kite korcro pukapuka, kite tuhitulii, kite aha ranei. Ko nga hipi o tona kainga, he kuri maori! e tao noa ana ite ao, i te po! Ko tana kai, he ko pakipaki, kua whakapirautia ! Aue ! ruaki ana te Pakeha, mea ana, "Ka mahi te Parera apu paru !" Hoki ana te whakaaro, ka kimi kite tikanga 0 te i\v» nei, 1110 o ratou whare, kai, kakahu, aha ; ka me3, kei liea te whakapono o tenei huuga, ka mau tonu hoki te ahua tawhito? Kei hea hoki o ratou moni, te utu o o ratou kainga, kua tukua nei ? Te hoko ai ratou i te papa hei whare, i te moenga, i te kakahu, i te tepera, me nga pai katoa e ora ai te tinana ? Mete kuu, mete hipi ? Ka ki mai, kua riro. 1 riro ite aha ? Ilei hoko pu, paura, ma matou, hei hoko tupeka, hei wliakareka i te waha. Heinati! Te mahi " o nga tiri o Ruarangikuare," maumau noa i ana moni mo era mea, te hoko ai kite mea e kake ai te tangata.
Koia ahau ka mea nei, katahi te tikanga pai, ka rile hoki he Peke, hei tiaki i o koutou moni, kia toe ai, kia nui haere ai. Ka nui, na, me hoko i nga mea o te Pakeha, nga mea e kake ai koutou. Ara, 'ko te Kau, te Hipi, te Parau, te Mira huri witi, te Kakahu pai, te Iloroi, te I'apa hei hunt]a lVtt(ire, Moenga, Tepera, Nohoangu, te Pereli, Afaripi, Pauka, Pune. Kia mahue i a koutou nga tikanga tawliito katoa ; kia wliai tikanga hoki mo tetalii kai-whakaako kura, 1110 nga tamariki kia kura ai ratou i nga ra katoa, kia mohio kite korcro pukapuka, kite tuhituhi, kite whika, mete reo pakeha ; na, katahi koutou ka kake. Ko te pai tenei o te Peke nei, ka Jrfe o koutou moni 1110 enei mea, kite pai koutou kia homai ki konei tiakina ai. Tangohia enei tikanga, ete whanau. Ivati te maumau i o koutou moni, nga utu o nga kainga, o nga mahi, o nga kai. Kngari rongoatia, kia riro i a koutou nga tikanga pai o te pakeha mo te tinana, kia ora tahi, kia nui tahi, kia rangatira tahi. Heoi ano, ko te mutunga tenei o taku pukapuka mo tenei mea. Kei muri te roangn.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490719.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 15, 19 July 1849, Page 4
Word count
Tapeke kupu
734KO NGA PAINGA O TE PEKE TIAKI MONI, KUA OTI TE WHAKARITE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 15, 19 July 1849, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.