KINGA TANGATA O WAIKATO.
Pukapuka Te 111. E oku Hoa, Kua roa te wahi kua pahure i tera tuhituhinga aku. I whakawarea au ete malii, koia te oti wawe ai te torn o aku puknpnka. K mahara ana pea koutou ki tern mcataiiga aku kia tuliia am takti pangn ki a " i\epe'' me to maua korcrotanga ko " Mokoron i" otira, c whakaaro ana an he korcro nui tenci, koia i wliakarcrea ai te korcro wliakahacie ki a Mokoroa ma. Me liiahia taku kia kitca to koutou knkc-n<»a-liacrctanga; no reira, ka whakaaro tomi ail ki on koutou tikanga maori; kn tolmtolmnoia nga mca c lie ana—nga mea lici pupurl i a "kontou ite kuarctanga, to ata kitca ai to niarama c whiti ana ki nga iwi e aru ana i HqU tikanga pai. Kua mca an, lie iwi rangatira kon'oti me tango ana i nga tikanga e kr.ke ai tc tan'4ata; mc wliakarcrea ana nga ritcnga c hcke ai. Ki tc mca ka piritonn koutou ki li-ra ritcnga lie, ka araia tonutia to koutou tirohamja ete kapua pouri; a, ka ngaro i te ngakau nca matauranga c wliaii mana ai tc tan°ata. lie nui toku liialiia kia wliiwlii koutou ki ncca painga Itftloa e riro mai nna kite lmnga rnaia ki tcyrapb I Mc pai ana kontoti kia tuliitulii aim tokn tohntolm ki nga mca o lie ana, ai kontou ki to w'awa i tc " kapua pouri," kia we tc put* atu te hiliilnngn o te ra ; kia wc te maliana i ng.'j luia o tc matauranga. 2'elalii mea nui—ko nga tva e rerc-haerc ana. Ko tctahi tcnei o o koutou lift nui ; *ko to maumau i nga walii i roto i nga ra, i nga imrama, i nga tail. lie mea wliakapouri icnci i Ic ngakau o o koutou lioa. • _ t He mca uoa kite tangata Maori tc wlnuwhiu i tctnhi poaka, po tnhi, po vua noa ; a, lioko noa atu mo nga tara etoru. Me lie mca e whakaaroa ana c kontou uo mca wlinknhara nga wa e rcrc ana, ka kitca to he o to koutou milii maumau i tc walii, aliakoa iti. lie pcpclia tcnei na maua, na Ingarangi,—" Ko tc maumau i nga wn, hemaumau ino|ii." Khara tcnci i te mca pono ? Mc he mca c inaharatia ana o koutou tc tikanga o nga- wa ercra-hacrc ana, ckorc nga. ra e rua e maumhua noatia ki tc whiu-hacrc 1 tc poaka kotahi. lingari, mc taliuri kite wlianf'ai ctalii poaka kia tirii, a, kia kotahi wluu- ' njja mai o atia'tini poaka katalii ka tika le nialii —ka liokoa katoatia nga poaka i wlnim mai, ka whhvhi ki hga mom c rain akc ana i • n"a tara e torn, a, ka hoki pai-atu, ka lioki what rawa atu ki on'koutou kainga maori.— Wailioki, ki tc liokoa nuitia nga mca, ckotc o wliiikangcngc noa i ng:v turi kite nokilioki mai ki tc 'inone—otira, ka wa tea _ nga ringa kite mahi atu.i c.talii uUi mea lict lioko kite l'akcha. a, ka hohoro te hua mat kite paro o te rin«a hga para-liiriwa kawe kau kite ivhare°-tiaki-moni. Kite mea ka pcnei tonu tc whakaaro kore—ki te mea ka pcnei tonu tc maumau i ia ra, i ia ra, ckore lioki e hua te rawa —taka noa tc tali e wtiakauaua ana, ekore e what moni kite puranga, no te inea lioki c mau tonu tfha' Sga-ritenga c lickc at te
tangata —nga ritcnga je rawa-kore ai—a, ka penci tonu tc aliua taea noatia te marcrclnnga " o lalou tangata whakawaho." Oiira un koutou, lie tokomaha nga l'akoha c pcnci ana ltga ritcnga kikino—pera ia he l'akclia, kei i a in te matauranga hei whakamaiangi i tc liinengaro, c tu rangatira ai tc tangata. Ekorc c mamactia to ratou rawa-kore no tc mea, ko ratou hei wbakahe i a ratou —lie he te mea e ruia ana e ratou i tcnei wa maraina, hauhakc ku liauhakca mai lie lie nno—ko tc he ra tcnei he rawa-kore. lie mea ano ka porangi 110 actahi Pakeha—he mea Alio ka liana noa etahi, ka tapatin, ka tumatumauhekctia ctalii, a, mate noa i runga i tc tai-taniarikitanga i nja hanga o te rawa-kore, o tc ngannga o te liiakai ito ratou malii poauati. I pera to ratou malii me to koutou, c kunien ana ki ivjpil ru erurt tc malii e oti noa ito ra koluhi. l\o nga tangata o Ingaraugi i mnia tonu l.i tc malii, i maliara tonu ki ia walii, ki ia walii i roto i tc ra, i roto i tc tau —tcnci te wliiulii nci ki tc whai rawa —a, c nolio hari ana, e uoho pai ana—kei a rafon lioki nga painga o tcnei ao. li pena katoa koutou me nru ana i cnei likanga kiia oti uri tc whakaatu. Kia maliara ki cnei kiipti ; ki.l maliara hoki ki enei pcpcha—- " Mete moni nci, nga wa c vcre.ana," " He wa ka pahika c taca te to inai." " l'otopoto akc nei tc oranga—me oti ranci tc malii i roto i te wahi c ora nci tatou." " Kia maliara kite poaka, me nga ra c rua." To koutou lioa Matiu Kata, He Uata. Akarana, Hunc 18, 181!).
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490705.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 14, 5 July 1849, Page 2
Word count
Tapeke kupu
864KINGA TANGATA O WAIKATO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 14, 5 July 1849, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.