He Pukapuka ki nga tangata Maori, mo ratou e torutoru haere iho ana, mo nga tikanga hoki i nui ai te mate ki a ratou ki etahi wahi o enei motu, i enei tau e whitu tekau kua paluire ake nei.
E iioa ma, e nga tangata Maori —Tenakoa, nia atu ki o koutou koroheke, ki o koutou tangata mohio ranei, kei tc maha hacre ranei koutou, akuanei te mea mai ai ratou kahore, e toru torn liaere iho ana nga tangata o etahi Iwi o konei, e maha ake ana hoki nga tupapaku i nga tamariki e ivlianau hou mai ana ; tena ano kei nga kupu o tetahi o o koutou rangatira, "e inimiti hacre ana te tangata maori ki etahi wahi o tenei motu ano he awa i te tau ra." I peneitonu ranei tengarongahaerctunga 0 koutou, i te pito unga mai o nga waka o o koutou tipuna ki Nui Tireni nei. U kitea ana tc tcka o tena i o koutou korcro wakapapa, e kia ana c witu ngn waka 1 haere inai ai, o koutou tipuna, i tawhiti. E kore e maha ake nga tsngatu o runs* ° cna
waka i to rau kotahi ma rima k«a hohoro ne! to koutou wakaraneatanga i malia ai koutou inaianei nei. Kin ata matnu koutou, no talii ra tnta atu nei tcnei mcinehatanga o koutou ki etalii wnhi o konci wakarongo mai ki to koutou nlmatanga i kitea c Kapenc Ktiku, i tana pi to tacnga mai ki Niu Tireni nei. E ora ana, o koutou tiptina tuatahi, tuarua i rcira ai, c ki ana mai tera, nui atn to raton aliua ora, kaliore lioki ia i kite i tetahi tangata c alma, liana ana o nga tangata tokomaha i mui mui mai nei kia kite i a ia. Kaliore lioki ia i kite i totalii e ngaua ana ete mariao e man ana ranei te riwhariwlia, kite kiri, o te tokomalia ' o naa tangata i kitea e ia e iiaere kiri - tahanga ana. I mea mai lioki a Kapeiic : Kuku, tokomalia ke nga korolieke i kitea e i ia, lie malia o ratou kua korolieketia raua- ' tia, me nga mea kua pakiratia nga mahunga, '■ kua ngalioro hoki nga ni/io, otira kaliore. \ao ! i piko noa to ratou aliua, aliakoa hokf/Hna • korolieketia ratou, kaliore i pena ta ratou maia me to nga tamariki e aluiareka tonu ana ratou, e kotete noa iho ana o ratou 1 ngutu. Tuna, rapua tenei ahuatansja o o koutou ' tipuua, i era tau c wliitu tekau kau pahura ; ake nei ; maliaratia lioki te ahuaketanga o 1 koutou ki etalii ivalii o enei motu inaianei 1 nei. He tokomalia o koutou, o o koutou ' tamariki lioki e ngaua nei nga koiui e te ra--1 lmraltu, me nga kaki hoki e ngaua ana e te ' liore. He malia o koutou e kore e kaha ki > te malii, i te ainga o te mate. lie malia a ! koutou tamariki e ngaro i te kongahungahu--1 tangn, lie malia a koutou taitnmnriki e iiiaro, kiliai ano i tnipap.itia. Kite torutoru hoki 1 o o kouiou, ko rohekc, kite malia lioki o ena ' korolieke e 110110 kau ana kua mate katoa a ' ratou tamariki. Kua puta na to kolia o Kawana ki a kou- ' tou, i tana meatanga kia wcroiverohia koutou. ' Kua malia kc lioki nga kolia a o koutou lioa tawhito n nga Miliiiwrc ki a koutou ki to wliakaora i o koutou koiui. Kua wliakapu J taina katoatia pea enei korero e ratou ki a ' koutou, kua malia ke pea a ratou korero- ! tanga i enei korcro ; oiira, e kore c kino nga kupu papai, e ka malia nga korcrotanga, c ' kore hoki e pai Bijk kapea nga tikanga papai ' kia kaua ranenJUAliia e koutou. ; Mo era alu pUKflnuka aku, ko reira aliau ka whakatu ki a kolitou i nga take i liua ai te mate ki a koutou i torutoru liaere ai koutou ki etiilii wahi, ka korerotia lioki e mi ki a koutou nga tikanga e mutu ai enei kino o tami nei ito koutou oranga; kite whakalioanga mai an c te Atu.i. Kei te matau ahau, e kore pea koutou o pai kia roa te korero, c liiahia nei hoki au kia t i roll ia enei korero e koutou, koia .au c mea nei, me tuku atu ki tera Karere te roinga o aku korerc. I nga rangi e t.ikoto kau nei i tc whatatanga ki te rangi c taia ai tera Nupepn, tuhia mai ki a nu, nga korero, o te malia o koutou tupapaku, o a koutou tamariki i wlianau i tc tau kua pahure ake nei ki o koutou kainga, me era atu korero o o koiitou nei mate, ma konei hoki au ka matau ni ki te whakatu atu ki a koutou i nga tikanga e kore ai te mate, ka matau ano hoki au ki tc whakatu atu uno i etalii korero papai ino o koutou tangata c turoro ana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490607.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 12, 7 June 1849, Page 2
Word count
Tapeke kupu
831Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 12, 7 June 1849, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.