KO TE KARERE MAORI. Akarana, Mei 24, 1849.
Ehara i te mea takoto noa te timatanga, mete whakatikatikanga i tetahi mea nui ; ahakoa mea tango e te ringa, ahakoa mea whakaaro e te ngakau; kia rahi te whakama nawanuitanga, kia roa te matapouritanga, a. kia roa te kawenga, ka oti. Ahakoa he tini nga kai-tuhituhi, he malm ngu whakatti'o ctttkua mai ana, a, hcoi nei te wahi, he whiriwliiri, he whakatika i nga korero—ahakoa kua pae nga huka, a, he miro kau tenei i te alio, he mahi nana tera , otira nui te nana o te mahi, haere ana, ka riro ite maia. Me he mea, he main whakahara te kohikohi, te whatikatika, te wlmkahat re pai i te Nupe]:a noa ake nei, ehara oti tenei i te mea uaua pu' te tnkunga kovcro kite aroaro ote Iwi kuware ki te.matnurangji, ahakoa tohunga kite whakaaro ? Heaha rate mea i meinga ai kia taia tenei Nupepa—rapea mo te wliakamaramatanga o te liinengaro tangata Maori ? Ae ra, mo te tangata Maori tenei mahi i timata ai, kia wlmkatikaia ratou kite ara e rangatira, mai a, me whakauaua kia taea ai ta matou
wahi. Kua kitea e matou te pakeke o te mahi kua wliakataturia mai ki o niatau aronro. otiin, kua oli te wliakamama i te tukunga mai o nga whakaaro o to tiui o o matou hoa-tuliituhi. \\ uihoki e hari ana matou, no te mea e whakapaia ana nga koiero o tenei Nupepa, e nga kaiinliituhi Nupepa o era atu kainjja. Tara toiiu matou ki tenei a nj>a wa e takoto ake nci, kite whakaaro mo tenei Nu-
pepa; ekore te ngoi e lioki iho, mc kore ra nei e paingia tonutia ng.-v wkakaliaerenga o nga korero o roto. I nga wahikua palmre kiliai taia te mea nei i nga ra i wliakariteaiii liei putanga, i nga lianga ote rarnraru; otiia, ka wiiakamutua nei ta matou hikoi ki muri ate taingsi o tera atu. Kua mutu nei alio ra, na te mea i tatari tenei kite liuringa tan o te Kuini, kia wliai korero--1110 o matou h»a Maori, kia rongo ai rntou ki nga putang.vmaliara mo taua ra. 11l wliakawiietai ana mntou kite hungn e wlmkaaroa ana tenei Nupepa—e niatau ana ratou lie pukapuka pono tenei, he ako pono i nga tanga'a Maori. I tenei walii kihai i niotuhia nga malii o tenei mea, ki te tangata kotahi—kiliai alio lioki i meinga kia kati niai nga lioa malii, ko enei kua piri mai; otiia, kua apiti mai he kaimalii, a e mea ana matou, ka poka kcnko te pai o enei rarangi i te tukunga mai o ana korcro ahua eka.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490524.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 11, 24 May 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
440KO TE KARERE MAORI. Akarana, Mei 24, 1849. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 11, 24 May 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.