' O nga tuhituhinga katoa o tenci Nupcpa kua oti te apiti kite ingoa o tetahi o nga Apiha o te Kawanatanga ; kia mohio nga tangata katoa, na te Kawanatanga pu aim korero. Na te Kawona i men, C. A. Tiroha, Tino Kai-tuhittilii. HEMUKA. 1 O HEMI ROPIHANA i te kainga l whiri tauta, i Waipapa, i Akarana, e| hoko ana i te Muka—£l2 me £l6 mo te tana kotahi —kei te papai o te Muka te tikanga. B hokoa, ana hoki etc llopihana te alio, te whakahcke mo nga rewa kaipukc, mo nga punga, me era atu mca. Akarana, Hanuere te 2, 1849. HE MEA KITE, [A tctnlii tangata maori, i te kornlm i 1 pahaki alu ote Tc To, tetahi Uuri Takai, kua riro mai ki le wliare ta o te Karere Maori i taua tangata, a, ka riro atu ki to tangata nana taua mca, ua utua tc kai kawe nitii. Kaipuke, Munuwao a Hawana. Ponekc, Niu Tireni. E whakatupato tcnei ki nga tangata katoa, kei whakamahia, kci atawlmitia ranei a Heini Nikori, ko Hetariki Wiremu Meretiti, tetahi ingoa ona, he kamura no to " Hawana I 'tetahi manuwao otc Kuini —i oma atu i tana kaipuke. No Kotcrangi tenei taqgata, a Hcmi Nikora. 21 o ona tau—s putu, G inihi te roa—lie kiritca, lie karu pounamu, ho uru kchu. I noho ki Poa Hakcna i era tau kua paliure —kci tetahi wharo wnipiro o Akarana, i Niu Tireni ona nialua c noho ana. N. B.—Na te turc 10 &11 Cap. 62, o Wikitoria tc Kuini, i whakatakotoria ai tenci tikanga.—Ki to whakawaia tetahi tangata kia oma atu i nga koipukc o te Kuini—ki te huna ranei—ki te hoatu mahi rauci—ko reira me utu e to hunga « whakawaia ai taua tangata kia oma—i luuia ranei—i whakamahia ai ranei—ki nga pauna e toru tekau. Kei n'ga Kai-wha-kawa te tikanga mo to rironga mai o cnei utu, alrnkoa poka tenei hara, ki nga walii e tae atu ana te man a o te Kuiui, nga whenua ranei o nga Iwi ke atu, a, ka wahia aua utu mo tc Kuini, mo nga kai-whakaatu. Hoani 12. Eakini, Rangatira, mete Apiha matamua. Ahua o tc tangata i oma i tc " Hawana" Kaipuke o te Kuini, i tu ki P«neke." To ingoa—Ko Henti Nikora, ko Hctariki Wiremu Meretiti. Te omanga—i Tihcma tc 8, 1818. Te mahi—he kamura Nga tau—2l Te kainga i wlianau ai—ko Kotcrangi To roa—o rima putu, c ono iuihi Te uru—lie kehu Nga karu—he pounamu Tohu ko atu—kahorc Nga kaipuko i rcrc ai—katnlii nci ano Utu ino tc kaihopu—E toru pauna Hoani E. Eakini, Ransoiira.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490412.2.4.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 8, 12 April 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
434Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 8, 12 April 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.