KO nga tuhituhinga katoa o tenei Nuipepa kua oti te apiti kite ingoa o tetahi o nga Apiha ote Kawanatanga, kia mohio nga tangata katoa. Na te Kawanatanga pu ano te korero. Na te Kawana i mea, C. A. DILLON, Civil Secretary. TE PUKE RUA RAKAU—KO TE " COMFORT." NO te mea kua kahahina atu tenei kaipuke rua rakau, i te turanga ki te awa kei waho o te taone, o Waitemata, i whakatere atu, keihea ranei, keihea ranei, e Riki Waitehaute me ana hoa, ka utua e au te tangata kawe mai i te rongo e whakahokia mai ai taua puke, e hopungia ai ranei te hunga tahae. Na ANARU ROONEY, Kuini Tiriti. Akarana, Hanuere 19, 1849. MUKA. E MEA ana a JAMES ROBERTSON, i te kainga wiri taura i Waipapa, Akarana, ki te hoko, Muka, ahakoa iti, ahakoa rahi, e hoko ana haere atu nga utu i nga pauna kotahi tekau ma rua ki nga pauna kotahi tekau ma ono mo te tana kotahi, i te painga o te Muka. E hokona, ana hoki e taua pakeha te aho hi ika, te taura kaipuke te taura punga kaipuke, ne era atu taura, otira e kore ia e hoki iho i tana utu e karanga ai. Akarana, 2 Hanuere, 1849. KAPIA. E HOKO tonu ana ahau i te KAPIA, otira kia ma, kia pakeke hoki, ahakoa iti, ahakoa rahi e hokona ana e au. Ko te ahuatanga o te KAPIA, e paingia e au, ko te utu hoki e whakaaturia ana me ka tae mai te tangata ki taku whare, kei Horotiu, Akarana. Na TE PORAKI. Mate ki Taukitua, Rangiawhia [Rangiaowhia], i te Mane, i te tahi tekau ma iwa o nga ra o Pepuere, a TARATI, te hoa a Kingi Hori te Waru, rangatira o Nga te [Ngāti] Apakura. Na Pango tenei tamahine, he rangatira ia no Nga te [Ngāti] Maniapoto. Ko nga tangata maori katoa e hiahia ana kia taia kite Karere Maori te whanautanga o a ratou tamariki, marenatanga ranei, te matenga ranei o a ratou whanaunga - me tuhituhi mai ki a te kai tuhituhi o te Kawana mo nga tangata maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490301.2.8.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 5, 1 March 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
355Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 5, 1 March 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.