Kua UNKNOWN ki etahi wahi o tenei Nuipepa ki nga kaipuke e rere ana kite moana nui, hei muru i nga taonga, i nga kaipuke ekore e taea te tiaki e a ratou tangata, ko te ingoa o nga IH i' tii Ii I iilu peia, ko Pairata. Hi / i) i ii ill i i in im i Km komotia, aia, i t \ i|)ii i 1 n io Ut i!ii lieiamana tokoi ii I i i i i K ipit in i no nga kaipukt; M nut >I i i ii,l 11 r tua oranga noatan i l ii iii iiin it i Kit n i oi i u i t ikonia o nga tangata ii u i iin t\ i mil ilii Uiiipuke Inga- , >. 11 i,[ i nl in >:i, ii iti-u ana tana ] i i «i i > ii t l ihi niotu o warngu i n Nii in n iu r ton ki tctalii kaiI11 i ii i mi, tthikakite ana i tona ! 1 n I', t>' ilu—n i ka lata, ka lika lii iin t i > I u i k iipiii.'i: ki to Hata II ii ii i i pill latoa, ka lioe mtii, mi in i ' tu 11 i on ki ruuga kite in i i u ii t mil nirft te Kapilana, i iii lii mi me lie apilia elahi, i ii ' li i liu in > niruiie raluu ki to i in lit i 111 in 'a ivahi katoa, kii I in in u iiit i t Itaii'.v'.lira ki a te , i i i U i in in.- koie i:i e nliaiil 1 i li i in it na hoa raitgatira <> i in in in i'io i i is, kia matakitakt i i i 11 in Hun V/hr.kaaetiaana,
!; i tai. hiri to kaia, lea hoe mai in ki tana pnli, he (i>::<k-i;:!i:i ana ho.i, ka la<?, kihai roa, ka hum le kapltaua ole kaipuke l'oitokihi kia v.-haka-.-ilt! i a niton ki le horo ole kaipnke, o 11;'..;. Helena, heke ana ki rolo nga Kapitana tokunia, i le takiwa c 110110 ana iaua ki raro, ka lawhiii nga hoa e til ana kite papanga o i!!ir;i ki a ra'mi kaipuke, ka hoe mai tetahi polCna, ka hiia nga lanja!:. kite llata lleia- .!••. IwJlmi nga l-.aigala o nga potie lorn lahi k -. i-i-.na lekan. i\a, ka puta te ke;>itaiv. > l!v.:v Ik-'. '.:>. ki ning:., ka rere mai le ' '- i- , •;.'. .':i tana Inara, ka j>uj>'.iru i ona ringa, » i Iv ■ li-.-iv-li_-.-tr, In> ivita ka talii ia ka kite i ! ■: vl.-ot .:: ;;>. n l.'.aa kaipuke i nga pairat.., ka tiii. > ki an., tangita kaloa kna oti te lieiehere ki .1 ;••. I.una i> to'.ia l:ai;eake. ' : Ka nv.il'.i i kmiei le hunanga, ka haeic nga pai.:.!:i ':i roto ki le lio.ti, ka hahauiia nga ta<>;iga, i; i inaha nga hanga e kitea, lie utanga in : ..'ii h •';! ta te kaipuke, kihai roa ka hatihau--.i.i ':: •.-,i ka'u. 'lVaipii-.i e ...ton, ka v.awahi le p.i:ia ta'.tjn'.i n runga, ka inn, ka liaurangi ka !■ ire po.an ;i ki rung >, ka timata i te malii, na-ia, lapa.ii ill i le paui i> te kapene o te kai- ]. i!:;- !."■. v.ihi atu ia ki le moaiia, na ka wlia-'.-./.ev.t:-i n.;i-ta:i-.;...a kaloa o te kaipnke, i tc liii'ia'auga ho.m'caega i hipoki taliaki nga hcramaua tol.o.ua !cei ro'.o kite hum, kahuna i a iaua ki rar.i i riaM kail), kihai nga pairala i kite i a vana, kilia i ora ai rana—e lakoto ana i-ana, e .orign una anote koiikoi inga, teauelanga o a iaua lion, e lingo ana hoki i le pokaielauja » te '.vat i te wliiuuga, o nga langata ki le
moana—na kua kore te tangata, kua poto anake ratou kaloa te whiu kite moana. Na, ka hamama a ratou waha i te haringa porangi noa iho nei, ka pupuhi noa iho i nga rewa, i nga ra o te kaipuke, ka rnea kia wawahi ki raro kei te tangere kia totohu te kaipuke ki raro ki tc whenua, otira, na te haurangi kihai i taea, lie kaipuke maroro, i hanga i nga rakau maro, ka kahakore ratou i ta ratou mahi uoa hei.totohu i te kaipuke, na ka mahue, ka hoki atu ki a ratou puke ano. I rongo aua heramana oranga kite rerenga ote kaipuke o nga pairata, ahakoa kotahi te ra e nolio puku ana raua i te wehi, ka tahi ka maranga ki runga. He Riu kau ta raua, kahore he rewa, na ka whakaarahia e ratou te pito o tetahi o nga ra i toe, kihai raua i matau kite whakatere te puke i te ara tika, paku noa ana ratou i te puhangi ote hau, na ka u kite taha tik3 o Apirika, ko reira i tutaki raua i tetahi kaipuke, hei kawenga atu mo raua ki Orope."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490301.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 5, 1 March 1849, Page 3
Word count
Tapeke kupu
795Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 5, 1 March 1849, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.