Ko te Huhawle o Witifcmafa, hri whakuliua i nga mahinga kai, vie nga tarn kciri.
KI te huiliuinga ote komiti o tenei Hohaiete kite Masonic Hotel, ki Akarana i te Wenerei, to 10 o nga ri» o Haiiuere, 1840, kotc Meilia Matenc te kai koiero. Na, i wliakakotaliilia tc wliakaaro kia wliakatuiia te ture te tuaono o nga ra <> Maelie, liei "rangi wln>kakiienga i nga kararehe, i nga mulii pauna, i nga luin rakau, i era atu kni, tani/alia, alia. Ko rcira ka. utua ai tc tatigata mana e whaka kite ki a ratou te mea pai rawa o enei til mea ka tuliituliia nke nei^— Hoiho liaere, lioilio knta, hoilio \valiine; Knii t >a, mea wliakatupuria ki konei, kuwao knu t>>a, tautahi, i whakatuuui ia ki konei, kau uwha, i wliakatupuria ki konei, kmvao uwlia kail, i whakatupuria ki konei; Poaka t«n, poaka uwlia, poaka tauiuwlii, hoi whakapno.n; Hipi toa, liuruliuru roroa. liipi Merino, hipi kuwao; Parau me nga hoilio, parau me nga okil'a; Witi, Pan', Oati, Taiutaru pnkuha, kia ma pu'iera, ho mea kna vrakatupuria ki konei; Haiakeke, mea wakato ; Tilii, kia tekan pauna ; Wainu. kia ono nga ponnamu; Pin, kia rua karona; Hniii, kia l ima pauna; Wakilia, kia rima pauna; Pala, kia ono pauna; Pipi nianu, kia run; Kuilii, kia rua ; Parera. kia rua; Heiliei, kia rua ; Mereni, Hua Waina, Aporo, Pea, me era atul.ua Pakelia. Kite malia o ngn moni ka koliikohia nei te ritenga utu, na, ka korerotia i muni te rangi wliakakitenga. E kore e wliakaae te IComiti kia utua te tnlii kotahi o tetalii tu mea, i te mea -fcalioie e tae mai tetalii atu. Na te Komifi i mea, J. PF.pa, li. Pei-ene.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490201.2.19.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 3, 1 February 1849, Page 4
Word count
Tapeke kupu
282Page 4 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 3, 1 February 1849, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.