Pukapuka ki nga Tangata Maori o Niu Tirene.
E Hoa Ma, —Tera kei tawahi kei nga motu katoa hoki te mate whakarihariha-mate whakangaro tangata, ko te koroputa puta te ingoa Maori o tana mate. A kua wehi noa ake, a Kawana kei pa tenei mate ki a koutou, koia ia ka liiea nei, mana e whakarite tetalii tikaiiga kia kaua ai, tela mate e pa ki nga tangata o Ntii Tireni. Na, kua mca mai, a te Kawana ki an, kia tuhituhi aliau i tenei pukapuka ki a kontou hei waka tupato ia kontou kite koroputaputa. Na, kia niohio koutou ki tetikangaka whakarite ritea e ia. Me tuhituhi aliau, kia rongo lioki koutou kite wahi i matua kite ai i tenei mate mete kapinga liaeretanga ki nga wahi katoa ote ao, mete rongoa hoki e mcatia ana etc Kawana hei tolui ia koutou me o koutou tamarike i taua mate. Ki mua, name mea atu aliau ki a koutou kite orokopanga o tenei mate kite tangata. Ko te ahtiti o te tangata. —U mate ana i te koroputoputa c penei ana, erua, etoru ranei nga ra i mua i te paanga o te koroputaputa ki te tangata e nui rawa ana te mnitiae kite tuava, kite mahunge lioki, ka aliau porangi noa iho te whakaaro.ka huri,ka ruaki,ka kate kiri. Kite ra tuarua, tua toru ranei, ote paanga o tenei mate, ka puta mai .he tini noa iho o nga kinitona nolii nolii, mca whero, kite kanohi, kite uliatianga, muri iho ki tc kake, te tinana, ki nga ringaringa, ki nga waewae, he tangata alio, kei roto kei te waha, mete ihu hoki; itc rangi tuatoru, ka nui haere tc tupu o enei kiritona mca whero, 11a ka penei te rahi ® i i tenei wahi penei ana te ahua o nga pukapuka mete mea ki ite wai. He koputa iti, ki waenuganui i lunga o nga
piritona. T te ra tua ono i mnri i to putangaote kiritona kua nui lawa nga pukii kua imitu te tupu ako, ka ma te wai o roto. Kite ra tuawhitu i mnri iie putauga, ka pakaru nga kiritona, ka heke te pirau ka pahemo nga ra tekau 111 a rua i mnri mai i te pakarutanga o nga koroputaputa, katahi ka mutu te pirau o nga pukii, ka maroke nga kiritona, ka horo nga paku, ka malnie ilm nga riuha, ka man tonu kite kiri nga kntnpua, e kore lioki e ngaro, ko tc kanolii te walii e tino kino raw;', ana i liga rna i te mea kua ngahoro nga pukii. He tnpapaku ano ka ran nga pnku ite tinana, otira, kite tint ote tangata huia ilia, mauo noa ilio, nokonei ko te tangata kna paangia e tenei mate, i te ra tnarinia o tana takotoranga ekore tona kanolii c titiro, ckore tona arero e korero, ckore e urn te kai, kapupuhi tona kanolii, tona nui; te moliio ai ia ki tona tamaiti, ki tona hoa, ranei, ekore lioki e moliiotia. Hkore c moe tc tnpapaku i tc mamae o nga pnku, 110 te inca kua kapi te tinana katoa i nga kiritona whakaheke pirau. Kkorc c pai kia tu ki ruuga, kia takoto ki raro ranei ite mamae hold. Ko nga tino hoa aroha auake e tae atu ki tc atawhai i aia i te kino o te pirau o nga puku, ka mate te tangat.i i te whakaliouliou. Ka malnie tc wahine i tana tane, ka whakarerea te tamaiti i tana whaea i ta raua matenga koroputaputa, e pauri ana aliau ki tena mea, otira epono ana taku e mea nei. Ka tata koutou ka piri te tinana ranei kite tnpapaku koroputaputa ka pa mai te mate ki a koutou. No reira lioki ka pa tenei mate ki nga tangata. kotahi te matenga o I '.anfata i te koroputaputa ekore lioki e piri ki a ia°auiua atu, healia koa, ka pa tana tinana, ka liaere ia kite atawhai ranei i tetalii tnpapaku koroputaputa. 0 11 "a tangata toko wlia ana ka matekoroputa ratou, i te mea, kaliore kail lie rata liei ka l rongoa i a ratou ka hemo kotahi onga toko uha. lie tini nga tnpapaku i ora i tenei mate, otiiro kua ngaro tonu ake te pai o a ratou kanolii Ktalii tnroro ano kino rawa te haere o te mate, ka matapo tetalii o nga karu ranei, ka ncaror nga karu erua ranei, ka tun hoki nga karu erua ranei, ka turi hoki nga taring." Tenei ano pea kouto tc mea nei, ma te aha 1 tae mai ai tena mate kia matou. Tenei am maku e korero kia koutou. Ka korerotia tetalii wahi atu o tenei pukapuk i te Niupepa tuarua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490104.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 4 January 1849, Page 4
Word count
Tapeke kupu
784Pukapuka ki nga Tangata Maori o Niu Tirene. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 4 January 1849, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.