(Ko tetahi atu wahi o te Korerorerotanga a Pai Maori raua ko Aru Pakeha.)
Pai Maori.—Ara! e kino ana te tangata nei ki au, ina hoki ona tapu ka turakina katoatia ki runga ki oku kupu; E ia! me he mea, e tika ana tau kua puaki mai na, e kore to matou wahi e kapea e ou Mihanere; kua maha ke o jatou haisrenga i te one o
toku kainga, kahore i peka ki uta, kahore i mea " e pehea ana" e pono tenei e kino ana matou kite aroaro o te tini, no te mea e kore matou e tae atu ki tona whare karakia e tu tata mai ana ; otiia, e rongo ana ahau kite tamariki kahore o mua kai kauwhau i tatari kia haere atu nga tangata ki a ratou; nohea te ra maori i te haerenga atu, ki tera kainga, ki tenei pa, ki tera pa, ki tenei iwi, ki tera iwi. Aru Pakeha.—Kihai rawa tau i taea te whakatika, pono, pono whakaharahara, otiia, ma ratou ka tahi ano ka mutu te haere atu ki kona f e aha ranei 1 e mate haere ana ia nei te kapura o te) aroha i [roto i a ratou, he tohe pu ranei na koutou ki nga ritenga maori. Ahakoa e kino ana e tahi o ratou ki tau titiro, he pena ana ano hoki ratou, me koe ; ko tahi ano kikokiko, a kahore he tangata o tenei ao, e noho hara kore ana, otiia ko te tino tikanga mou, kei te karaipiture—ko te hunga e whakarite ana i nga ture o roto kei te ara e tika ana kite ora o ratou waewae, e ahu ana o ratou mata ki " Haionaka hari haere ratou i tenei ao pouri, a ka pumau o ratou whakaaro kite orangatonutanga. Pai Maori.—E koe! he mea tukit tuki tangata te karakia, hono tonu te mate o te hunga kua whakapono, waihoki he mea tutu; engari matou e noho marire ana i te hunga kua tahuri, ina hoki a Panakareao ratou ko Heke ma poke ana i te'totoVte tangata i a ratou whairiga, pera hoki, he tumuaki e tahi o ratou no te hahi. Aru Pakeha.—Ko te whakaponoo taua hunga, kahore i tapoko kite ngakau; i mau ite pito ote arero,
tena e ruirui nei te inatenga, taka ana. ki tewai, • tere note atu. : E baa anakoia te waina ki rimga ki taramoa? ae what piki ana te ptawha •q waenga kai ? Kahior6, waihoki e kore. hua kikino e tupu i rofo i *e taogala pai* a e tore hoki nga tupu i roto i te tangata sjpo t . Na, kahoie he riri o te karakia? kct te taaga* bei kohuru i a ia ano. E kite ana ahau, ka ara te jjakehaiteata, Jtaboyoia nga mata, ka waiho nga kahu moenga kia takoto, ka kakahuria nga koheka.mo te ra. Ka ara te tangata maori, ka mauria haeretia nga moenga ki runga kite tuara, ka waiho paru nga kaTiohi. E whakapaia ana te kai a te pakeha, e whakaritea ana ano hoki nga haora e kai ai; tena, ko te tangata maori, i kai i te ata tu, i kai i te aranga mai o te ra, i kai i te tua awatea, i kai i te tino awatea, i kai i te muri awatea, i kai i te tua ahi&fci, i ken i te ahiahi pa, i kai i te hinakipouritapga, a i kai i te waenga nui po. Ka apua katoatia nga paru me nga kai. He pai kau ki a ia te kopu wai, mete tini o nga kai whakamate. Ka noho te pakeha ki runga kite turu ; ka noho te maori ki roto kite oneorie; ka moe te pakeha ki runga kite papa: ka moe te maori kite haumakutanga o te whenua; he whare ikeike o te pakeha, e hQujiou ana roto, e whai putanga paoa ana tona ahi j he whare papuku to te. Maori, pumahu lonu roto me tunu tunu taro, ko te paoa o te fcapuia, ka tau ki nga kanohi o nga t«ig%|a, a-r-ka whero nga kiri me he
parirau kaka; waina- te pa&eha, ka unuhia nga maku kei j>&te taewa: ka uaina te tangata maori, ka moe apa iho ki roto ki nga kahu maku: tern, tou kuarc kahore ! Ko e tahi eneii o nga mea hei tukituki i a koutou, a panga ketia ana e koe ki te karakia. Na, ko te whakapoao hei whakapra i te tangata i aua tini he. Pai Maori. —No hea te pai o te hunga karakia ? Atu Pakcha.—A—na, te mea te pai ai ratou, e kore e whakaritea nga tare o te "Paipera" e kore ia na e tino lite aua ture i a tatou, otiia ma Ihowa tatou e whakakaha; na, ka pakarua nga ture kite hara, ka inoi pono atu tatou, ka murua aua hara mo te matenga o tona Tamaiti. Aua koe e riri ki au, no te mea ka whakapuakina atu aua ture, kiano pea koe i rongo noa. Pai Maori. —He teka, kua rongo au. Aru Pakeha.—Ae, kua rongo koe, na, e mea ana te tuarua o aua ture, " aua koe e hanga i tetahi whakapakoko mou," &c., na te tikanga o taua ture, koia tenei, kia kaua koe e koro* piko kite taonga kia kaua koe e whakaaro nui ki nga kakahu mo tou tinana, me nga kai ma tou kopu, kia kaua tou ngakau e tukua, kia karapotia e te nui o tou whenua, nga kauri,, nga korari, nga.kapaua, nga kaanga mete tini o nga mea atu; otiia kia koropjko pono koe ki a Ihowa, kia rapua te rangatiratanga o te rangi, a mana te tini o nga pai, e tuku mai ki a koe. (ffei tetaM nuipepa atv ka korero.)
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18431201.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 12, 1 December 1843, Page 49
Word count
Tapeke kupu
961(Ko tetahi atu wahi o te Korerorerotanga a Pai Maori raua ko Aru Pakeha.) Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 12, 1 December 1843, Page 49
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.