HE WAKAAROHATANGA.
I te tahi o nga ra o Mei i te tau 1843, ka puta mai ki toku kainga e tahi tamariki maori. Ka mea atu ahau ki a ratou, "E koro ma! e kore koutou e pai, kia haere kite tiki rakau maku i roto ra hei taratara ?" Ka mea mai, " E pai, kia pehea te rarahi o te rakau?" Ka meinga atu e ahau. " Kia rarahi kau ake i te moroiti, kia hei ai te \frhakapiko hei hanga whare marwmaru hoki maku/' Haere ana aua tamariki kite kainga, tae atu ka mea. " N.o ko matou i te pakeha ra, a e tono ana kia haere matou kite rakau taratara mona." Ka mea mai te tahi " haunga ano te utu ma koutou, ko ; te .tabi iLtu ki au, kite kahore, e kore koutou e tukua ki te 4a." Ka rongo ahau ki ana korero papai, ka oho te tangata tawhito i roto i au, puta ana te pumahu ki aku mata, ka mea au ka tahi ano taku oiahi whakatupu taurekareka* ka whakataka riri pu ahau ki tena hunga. " Ara he ture enei no ratou —ka haere ki ti pao kaho, me utu ; ka haere kite pere toetoe, me utu ; ka haere kite hui torotoro rue utu; ka haere kite tua pou, me utu; ka haere kite kokoti nikau me utu; ka haere kite wbai wahie ,
me utu; ka haere kite ta taratara me utu; ka haere kite hi ngohi me utu; me etahi atu mea e taea ra nei e ahau te rapu ? Meake mea pea te tangata titiro i enei rarangi, : " k© wai ra tenei tangata?" Kia mea atu ahau, ko Ngaponu, tama a RarekaTe, ko te Poka te ingoa o tona hapu, kote ingoa ote kainga ko Torerete. Otiia na Ngapunu e hara i a ia enei ritenga, na Tio, a e rotigo ana ahau kite korero,e whakahekia ana taua tangata apo e etahi o nga tangata maori, no te mea, e tahaetia ana e ia nga utu o ana ritenga whakaaroha ki a ia anake, ekore e "ho atu etahi mo ratou. Ahea*ra tenei iwi afa mai ai i roto i te ouru ? Alrea ra ratou whakatuputangata ni ? Ko to ratou tino Atua he taonga! Ete ngakau apo! ma te taonga koe ka aha ai? Ko te tahi terre] o nga mekameka o Hatana liei herei o koutou waewae ! ina hoki, ka rua te kau tau koutou i akona ai e nga " pouonga o te ripeka," kahore ano he hua pai. He whakaakoranga hou tenei, te nuipepa, me kore ranei e tahuri mai tenei iwi pakeke kite pai, me kore ranei e whakarere i o ratou ritenga maori, a kia tango ratou i a te pakeha ritenga. Na kite mea ka whakarerea katoatia o ratou he, a ka tahuri pono mai kite pai; ka liari rawa riga kai kauwhau, ka hari ano hoki nga kai tuhituhi nuipepa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18430701.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 7, 1 July 1843, Page 27
Word count
Tapeke kupu
483HE WAKAAROHATANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 7, 1 July 1843, Page 27
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.