HE TUHURITANGA KEI KAIPARA.
No te 17 o nga ra o Hanueri i haere atu ai a te Pura ratou ko ona hoa i Akarana—a, tae noa atu ki te tauranga—tera ano nga poti me nga waka e takoto ana. A, no te Weneri, hei a te unga o te tai, ka toianga poti kite wai, a-ka hoe. E rua nga poti, e rua hoki nga waka. Na te Pura te tahi o nga poti, he kiki: no ona tangata hoki te tahi o
nga waka ; a, na Ngatiapa tera atu poti, he whera, a, na Ngapuhi, ara a Rawiri Ware ma, te tahi o nga waka. A na, ka hoe; tena, kei te ihu te hail, he kotiu hoki, a, u ana ki Otakanini:—noho ana. ki reira, a-ahiahi noiaj kei te karakia —moe noa iho ki reira, a-ao ake te ra, he ana te hau otira, e takahaere ana. A, na; ka fino awatea, kua timu hoki te tai, ka tabi ano te hau ka tika;*— toia ana ngawaka>wakaarahia ana nga tera, a, na, na, ka pai te rere.—A—ora noa ana i nga tahuna o Kaipara, (kua pakoa hoki te tai) u ana ki Omakuiti, ko te whera anake i hoe noa atu. Karakia ana matou, moe mane ano ki reira. Ano te parairi, titiro ana matou kite rangi, e whiti ra nei, kahore ra nei ? Ano, ka mea matou, "tatou ka hoe ki Okaka, ko reira noho ai hei a te pakinga hoki whiti noa atu ai." A na, ka hoe atu, a-u noa: —rokoanga atu hoki e matou, ki reira, ko te vvhera i pahure i na po, me te tahi waka hoki, no Ngatitehinei, a Maika ma. A, toia ana o matou waka ki uta, na, ka noho ki reira. Ano ka ahiahi, kua iti te hau, ko te ngaru hoki kua kahore, ka hua matou, ka whiti, na, ka toia nga waka, otira ko te whera anake i whiti, ko matou nga waka mete Poti ote Pura i hoki, no te mea, kino noa iho ana te ngaru ki nga roma, a taimaha ana hoki tenei poti i nga utanga, a, ka po te ra, moe marie ana matou ki uta. Ate aonga o te ra, ara ake ana te Pura i te moe, a-kei te wakaara i nga tangata, e paki ana hoki te rangi. Heoi, reka ana pea nga kanohi i te moe, he aha ra nei, i mea mai ai " E, e kore tatou e whiti, kei te puwaha hoki te hau," me i reira, ka mea te pakeha nei, "E kei tohe ahau," a, ka hoki marire ano ia kite moe. A, kihai tatu te moe, ka pa te karanga, "E— e te wanati, heoi ano to tatou paki, huribiai hjurihia, ei te wanau." Ko Rawiri raua ko Maika e karanga iho ana 1 runga i. te Puke. (A tera Nuipepa ka tuhituhia ano.)
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18430301.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 3, 1 March 1843, Page 12
Word count
Tapeke kupu
483HE TUHURITANGA KEI KAIPARA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 3, 1 March 1843, Page 12
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.