He inati te horihori o nga pakeha i mea mai i mua, e kore e kake te tangata maori. Kua heke rawa tona tupu; a heoi ano tana e mohio ai ko te tahu i tana hangi, mete kai i tana paipa. Ki ta ratou ki, he aha ranei, he aha ranei te tangata maori. Ka titiro atu ratou kite ahua paru, ka kite ia ratou e noho mangere ana, e kai ana i ngakaipirau, tangi ana tewakahe; ara ko te meatanga mai, "ko Poaka raua ko Mangere riga tupuna o tenei iwi, kei ki, ko Tiki raua ko Papa. E hara tenei i te iwi tangatae kore ratou e kake, he maumau mahi te whakaako i a ratou. Ka tae te horihori I Na te aha raftei tana hunga te whakaaro ai ki o ratou tupuna ? Ha, e mea anakoutou, i pera tonu o koutou tupuna te pai, te ahua tangata, me koutou e noho mdnei i Waitemata ? Horihori.
Huatu, i noho ano o koutou tupuna i roto i te rakau, i pani ano ratou i o ratou tiriana kite kbkowai, i ta moko ano hoki ratou, a kai noa atu ana ratou i nga otaota* i nga aha noa iho o te whenua; ritetalii ano. ratou kite tangata maori; ite whakaekenga mai a Huriuha Hiha i Ingarangi hakore he kakahu pakeha i nga tangata o tena wahi. Heoi ano o ratou kakahu ko nga rau rakau nei, ko nga hiako hipi, kiiri, aha aha. Ko a ratou patu hoki he tao, he hani, he kopere, he rakau maori; haere mai ana kite ngangare ki a Huriuha Hiha. Te tahuritanga o Huriuha Hiha, na whati ana ratou, na ka mate to ratou tara i a la, a whakanohoia ana e ia ana hoia ki reira hei pupuru mo tena wahi. Ka tahi ka timata te kake o nga tangata o Ingarangi. Ka tahi ratou ka ako ki te whakato witi, kite hanga whare pai, kite horoi i o ratou tinana, i o ratou kakahu, a kake tahi ana ratou me nga tangata o Roma. Otiis kihai ratou i hohoro te neke ake: rite tonu ratou ki nga tangata maori inaianei he hori hoki te ki, kia hohoro te tahi te whakatupu tangata: ta te mea e rite tahi ana te pai kite purapura i whakatokia nei kite whenua, tatari noa, tatari noa te kai whakato, a, tupu noa ake. Kamate a Huriuha Hiha na ka meinga a Akahutu Hiha hei kingi mo Roma. Na ka mate ate Karaiti, a haere ana ana, Apotoro ki nga iwi katoa kite kauwhau i te rongo pai. Na ka puta mai e tahi ki Ingarangi. Ki ta e tahi o matou ki, ko Paora kua puta mai i mua, ki ta etahi,.ko .etahi o ana akonga. A terongonga o nga
tangata olngarangi, na, pai tonu mar ratou. Te tino tahuritanga mai kite karakia na, ko te kakenga i kake ai. Nawakarerea ana e ratou te kuhu atu ki waenga otaota: huihui mai ana ki nga taone kia tata ai kite kai wha~ kaako. Ka tahi ka hua te aroha ki te tahi, kite tahi, a tino tohe ana ki a rite ki era hahi te pai. Nawai, nawai, a ka iti haere tekaha o Roma, na, ka noho noa iho nga tangata o Ingarangi otiia kihai i taro kua whakaekea mai ratou e te tahi iwi ke. (A iera Nuipepa ha tuhituhi anoj
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18430301.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 3, 1 March 1843, Page 10
Word count
Tapeke kupu
570Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 3, 1 March 1843, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.