Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NGA BETA MAI Kl TE "MAREIKURA."

[KI TE ETITA 0 TE " HdAEEIKUKA."] E hoa tena koe e mahi mai nei i ta tatou nupepa. He tono atu tenei naku kia tukua mai te pepa ki au mo te tau kotahi, T. Ratapu. le Kaha, Bay of Plenty, Ki te Etita. E hoa tena ra koe roe to komiti mahi i tena taonga. He nui te koa o te ngakau mo tau pepa kua tae mai nei ki a Te Hone Pihama. Kaati, e te Etita, kua kite nei ahau i t9nei pepa e mea atu ana ahau kia koe me toku mai e koe he pepa moku mo te tau kotahi. Piki Edwakds. Pihama, HaWera. Ki te Etita. E ta tena koe me to tatou taonga, kai mau mai i nga rongo korero o te ao. Heoi kia orate Etita, te kai uriingi mai i te taonga ki nga marae o nga motu e rua nei. He inoi atu tenei kia tukua mai te pepa ki au mo te tau kotahi. H. Teipututu. Paeroa, Ki te Etita. Tena koe e hautu mai na i te taonga o te katoa. Tenei ahau ka karanga atu i to tatou taonga kia huri mai nei te aroaro ki enei marae takatu haere ai, ina hoki te kore ia au he rongo korero kite tangata engari N ano te kite a tinana. Heoi kia ora i roto i te tau hou o*to tatou Ariki. Paoea te Ipaipa. Whenuakura. Te Keinga, Wairoa. Ki te Etita. Tena ra koe, kia ora ano tatou i roto i hga ra o te tau hou. Tena koutou nga morehu a aitua. TeDei te ngakau te ban nei i te koa i toku kitenga iho i to tatou taonga, tuatahi tonu mai te kupu e hiahia ana au kite haere mai i nga wiki katoa'he po makariri, no te kotahi putanga i te marama, tenei kei ruuga e tautoko atu na i te kupu e ki mai nei ma te kaha. £ tika ana, tena ra paoa te hama, inahoki 12/-, 7/-, 5/-, kotahi putanga i te marama. Tena pehea hoki te nui o te maunu mo te 4 putanga l te marama. H. Tuku. Tiniroto, Gisborne. [ls/- mo te tau.—Etita.] Ki te Etita. E pa ma. e tama ma, tena ra koutou meta koutou tamahine aroha, e kawe nei l o koutou aroha ki nga marae, ki nga kainga o fa iwi, o 13 iwi, ko tenei

kia nui te ora kia koutou i roto i te't'au hou, ma to tatou Ariki i te wahl ngaro koutou e tiaki, e manaaki, e whakakaha kite hapai ite taonga a o tatou motu c rua nei; nui atu te hari mete koa ote ngakau mo runga i te haere tonu mai o te aroha o ta koutou tamahme ki au, ko tenei kia mau kite aroha, otira, eki ana te kupu, ma te kai, ma te wai ka mau ai te kaba mete aroha, ko tenei kia ora, kia ora nga tangata hautu o te waka nei ote " Mareikura." Ko tenei kia ora tonu koutou i tena whaitua o to tatou whaea o Tararua; ko te take iki ai au ko to tatou whaea tenei, inu mat ana koutou ikoca, inu atu ana matou i konei i tona wai u. Ko tenei kia ora koutou. Hanita Henare. Weraroa. ' , ■■ Ki TE iiiTITA. Tenei te mini nei ki nga mahi ate ".Mareikura." Kaore he ataahua iko atu, heoi ano nga mea rereke ko nga whakapapa nei, tetahi mahi whakaronrori l nga uri, whakamangere i nga uri, kua rongo ki nga pakeke, he tuakana tona whakapapa kua wbakahihi, ki etahi kua mea koia te upoko ariki, kua haere noaiho kite kai haere i nga kai a etahi, kua haere kite hari haere i a ia ki etahi lwi ke kawe ai i tona whakapapa rangatira, e.penei ana te ahua o taua mahi, he mea ano kaore kau he moni, koi ra tona moni he whakapapa, na te whakapapa taua mahi. Kaati, hei kona mohiotia ai nga rangatira whakapapa, nga rangatira mom, me kaha kite tango ito tatou taonga, i a te " Mareikura," kite kore e tango e hara l te rangatira, mehemea kei te toe nga whenua, pai ake te mahi; etautoko ana au ite panui»- a Aniheta, eki nei, whakakapikapi noaiho i te pepa.mo nga makete. Eaupi Tanguru. Himatangi. — I * Ki te Etita. Tana koe. He kupu poto mo te panui a Takuta Pomare e mau nei l roto i te " Mareikura" Nama 7, e mea nei ia ko te wa tenei e rite ana kia kiia me kotahi he ture mo te Maori raua ko te Pakeha; eki ana au kanui te pai o te kupu a Pomare ki au kite kuare, tera_ pea kei nga mohiotanga maha e mohio ana kei te he te kotahi ote Maori mete Pakeha'; eki ana au me whakamarama taua kotahi, ko nga ture ranei o muri mai i te Tiriti o Waitangi, ko nga ture ranei o nanahi ano, kia maramatia ai e ana pononga i raro ia ia te tautoko atu ranei, te kore ranei; hei te whakamaramataoga ano a Pomare e mohiotia ai, no reira kia ora a Pomare. Taite P. Tetomo. Opoutama, j

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MKURA19120301.2.28

Bibliographic details

Mareikura, Issue VIII, 1 March 1912, Page 10

Word Count
870

NGA BETA MAI Kl TE "MAREIKURA." Mareikura, Issue VIII, 1 March 1912, Page 10

NGA BETA MAI Kl TE "MAREIKURA." Mareikura, Issue VIII, 1 March 1912, Page 10

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert