Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NGA WHAKAUTU MO TE HUI KI KAIWHAIKI.

Teaa koe mete komifci katoa. He whakautu mo ta panui a Whakataha te Eangi 1 roto i te Karere o te Pono e penei ana taua panui, kia hui atu nga Mmita o nga Hahi ki Kaiwhaiki karakia ai i te 17 o nga ra o Maehe u heke

mai nei. Na, e hoa, Whakataha te Rangi, kei whea he whare karakia mo enei Mmita e tonoa mai nei e koe, i whakakahoretia ra e koe te kupu a te Whatahoro kia hangaia he whare karakia mo Kaiwhaiki.

Tuarua, e kinongia ana e koe, ete —lbaraira, feenei mea te karakia kite Afcua, engari pea hei kata mau ma fee Iharaira nga Mmita nei, ina tae atu ki kona karakia ai. • E hoa e kore au e tae atu me oku Minita. Kia ora ano a Whakataha te Ranpi.—Henare TuMANGO.

B te tapu o nga Ariki o tikitiki o rangi, tena koe te kai whakaaraara 1 nga iwi, 1 nga hapu, 1 nga tangata e noho koraha ana 1 runga i te mata o te whenua, tena koe, tena koe. Kia ora, kia ora koutou ko nga kai awhina ia koe; kia«ora te Kairehita o tenei taonga, kia orate Etita. Ka huri tu ake te kupu au mihi ake naku ki nga rongo e ahu mai nei i te awa o Whanganui. E taku hoa e Tamakehu, tenei ta koutou panui ka tae mai ki au, e powhiri ana koutou i nga tangata o runga i nga waka o nga motu nei, kia tae atu ki Whanganui ra, nga take koia tenei :- 1. Ko te hui whakapapa i nga take wananga mai a nga tipuna i heke mai nei i nga motu o te moana, ki tenei motu. E hoa kd wai te tangata, nga tangata ranei o kona kei te mau te mohio ki era taonga o tatou tipuna l tenei takiwa, taku mahara ake, kua kore e taea e wai tangata aua take o roto o nga whare wananga inaianei i te huhua o nga korero teka ki nga Pakeha pirangi whakawhaiti korero ki roto ki a ratou pukapuka korero purakau ma ratou ; tuarua, ko nga whakapapa kua waiho hei mahi korero teka i roto i nga Kooti Wbonua

Maori, kia ngaro ai nga take tika o tetahi tangata, o etabi tangata ranei; ko etahi ko nga mahi whakakake a tetahi tangata ki etahi tangata, ka tahuri kite whakawhitiwhiti 1 nga whakapapa. kia tuakana ai, kia mokopuna ai, kia roa ai ona whakapapa, no konei e kore e taea te whakatika inaianei aua whakapapa. Tetahi be aha i waiho ai e koutou hei naianei rawa katahi ano koutou ka karanga hui mo tenei take nui, tetahi kaore au i rongo tangata matau o kona, kaore au i rongo whare wananga o kona o mua mai, kaua hei hanga teka koutou ki nga iwi nei. 2. Mo te Kotahitanga o nga iwi o te motu nei. He aha tena take hubua kore, 1 wheai te toitutanga o te tangata, o te whenua, ka mahi i tena mahi. Kaati ake enei kupu aku. E Kehu, koutou ko o hoa, e mau nei i te panui nei ko wai ma koutou, a, no whea koutou ? Kei whea nga uri tuku iho ate Weraroa, a Hoani Mete, a Takaranpi. a WaataHipango, aTaitoko, nga uri ranei a Topia Turoa, a te lyiamaku ranei ? Kaati ko te Whata horo, e mohio ana abau ki tena, no Ngati-Kahungunu tena, e hara i kona. Kaati ake enei kupu aku i konei.—Te Waaka Turangi, Tahurangi, Taranaki.

E hoa ma tena ra koutou katoa ; ko toku whakaaro mo nga mahi a nga Maori e mahi nei i n?a mahi o mua a nga tipuna, ara, i nga mahi whakapapa tupuna me nga mahi poropiti eki nei, kei a tatou te Afcua kei te iwi Maori.

Kaati, me pewhea rate kupu ate Atua i korero ra, kite mahi nga iwi Pakeha, Maori me era atu iwi i ana mahi, ara, ite whakapono kia la, ka tapiritia mai e ia te maiauranga, te taonga mete rangatira'anga

Kaati, maku e ki ake kei te Jfakeha tenei taonga mil whakabarabara, mete Atuatanga, ko taua ko te Maori kua pirau rawa atu, kua rite kite taonga rukenga e korero nei te Apotoro, a Paora, i te aba, 1 runqa i te kore whakapono kite Atua, a i te hoki atu hoki ki nga mahi o muri, kite rakau kaore ra i bonoa; no reira, rereke te abua o tona tupu me ona hua: no tenei ra kua honoa te arjoro kite aporo, mete waina kHe waina, otira me nga rakau katoa e

te Pakeha ; no reira, e hoa ma, kanui to tatou raruraru tonu i o tatou iwi Maori e whakararuraru nei ia tatou. Toku biahia me tmo tuku atu to tatou whakanasre ki a tatou tamariki l puta mai nei l nga kura matauranga a te iwi Pakeha, kia ora ai tatou, te im Maori, me a tatou uri i rauri nei.

Tuarua, ko nga iwi e marama ana ki enei take, kaua rawa e tautoko i nga mahi a nga iwi e hoki whakamuri ana, nga mahi e rite ana hoki ki taua mani kite Whakalauaki eki nei, " kua hoki te kuri ki tona ruaki, rae te poaka ki f tona tiiakanga i te pari. Kaati iho nga kupu, kei hoha koutou. Kia orate Etita mete Komiti. —Henare Tumango, Pa,rekino.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MKURA19120301.2.2

Bibliographic details

Mareikura, Issue VIII, 1 March 1912, Page 1

Word Count
905

NGA WHAKAUTU MO TE HUI KI KAIWHAIKI. Mareikura, Issue VIII, 1 March 1912, Page 1

NGA WHAKAUTU MO TE HUI KI KAIWHAIKI. Mareikura, Issue VIII, 1 March 1912, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert