Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

He Panuitanga na Tuta Nihoniho.

Ki nga iwi, ki Dga hapu, ki nga reo, nga huihuinga taki ngata o roto o te Rohe Pooti Mema Maori nio te Tairawhiti o Aofcearoa, e hoa ma, tena koatou. He whakamahara kau atu teuei kia koutou kei wareware ia koutou a Amrana Ngata, to tatou mema e to nei

inaianei, engari kia pumau tonu o tatou whakaaro ki aia mo te wa o te pootitanga mema e heke iho nei. Notemea ka mutu ano pea te mema Maori e taea ai te wetewete nga putea whakairo o roto o te Whare wananga o te lwi Atua nei o te Pakeha ko Apirana Ngata anake e tu nei inaianei. Me titiro atu o tatou whakaaro kia Timi Kara e tu nei i rnnga o nga taumata teitei o te matauranga, hei matua mo nga iwi o Niu Tireni, na te taba Pakeha ke a ia l hapai atu ki aua turanga, ehara ia taua ite iwi Maori. Otira ko toua tino whakaaro ake i hold ke mai kia taua kite iwi Maori, a, e tino mohio nei hoki taua te hu Maori ko te kotahi anake o Timi Kara te tokatumoaoa e piri ai taua te iwi Maori. Pera mete paua e piri nei kite toka ahakoa pewhea te aki a te tupuhi mete taupatupatu o nga ngaru nunui o te Moana-nui-a-Kiwa i roto o nga mahi a te Ture kite kotahi o Timi Kara kaore nei ona kai awhina. Heoi, hei aha tena ki a ia he keu tonu tana i tona pu ngutu parera ia Taihoa. Ko Taihoa hoki—taihoa e whakatutuki i nga pai aruhe mo te taha Maori kia tae mai he wa, he taima ranei, a kia ara ake ranei be mema Maori whai matauranga hei whakaaburu i muri i a Timi Kara e ngaua mai ra e nga patu a te hoa rin. Katahi rawa kei a Apirana Ngata e tu nei ka whai whakaahuru a muri i a ia. Ka rite tahi hoki raua kite bapai i nga boe o to raua waka o Takitimu, ia Rapangateatinuku, ia Kapangateatirangi, hei tuatua mo Taipuni, mo Taiwanawana, mo Taiaropuke: "Hua taku hoe nei he hoe ka hunhuri he hoe ka raparapa kj te Tahatu-o-te-Rangi aue! Kii whano whana haramai te toki baumi e! Hui e ! Taiki e!" Huia mai o tatou whakaaro kia kotahi ko Apirana lNgata anake he mema mo tatou.

Ko te tangata, ko nga tangata ranei, e hiabia ana kite whakataetae kite turaoga raema, e tu nei a Ngata, me ata titiro, me ata whakaaro, 1 roto 1 o ratau npakau ka waiho i a Ngata kia tu ana hei hoa mo Timi Kara. Ko wai hoki ka hua, ko wai ka tohu tera ranei aua tangata e tu hei Minita ina tu ratou hei mema. Akuanei pea hei mema uoa iho mutu pu. I pauuiria eaui te pootitanga kua hori ake ra, ara me ata hopu npa he o Ngata: Ka mau ka tika ai kia turakma i tona turanga mema. Tena ko te turaki take kore, take mauahara ranei, kaore i te tika,

Inanoki, tuatabi, mehemea kei runga i nga pitihaoa e hmga ana i roto o nga whakahaare ate Komiti mo nga Mea Maori, na ta he nei ano o aua pitibana i hinga ai, aua e aia ko Ngata hei whakautu,

Tuarua. Mehemea kei runga ranei i

nga whakahaere Kooti Whenua Maori a Paratene Ngata, ka hinga ia Paratene tetahi taba, a ka waiho e te taha i hinga hei mauabara, aka uta ke ko te pooti mo Apirana Ngata hei whakautu, pera iau 1 mauabara mo toku hinganga i taku pitibana mo taku kainga mo Waipiro Poraka, na nga take ra ano 1 hinga ai, ka uta ke au Ida Apirana Ngata hei ngakinga mate. Kei te he tenei. Tuatoru. Mehemea ranei kei ruDga i nga hoko whenua ate Kawanataoga e puare nei inaianei, kei konei pea he bara mo Ngata. E hoa ma, at a titiro, ata whakaaro, ka haere mai ki Poneke nei matakitaki ai ki nga tono a ia iwi, a ia hapu, a ia whanau, a ia tangata, kia wetekia nga here o nga .whenua kia taea ai te hoko nga whenua kt te Kawanatanga, ki etabi atu tangata ranei, he moni nei te taura kukume i te hiahia o te tangata kite hoko Ite whenua.

Tuawha, Mehemea ranei kei te turanga o Ngata, e tu Minita nei, he take whakahe mo Ngata, na te Maori nei a iu, i pooti atu hei mema Maori, no tona urunga atu ka tu ke atu hei Mioita ma te Kawanatanga. Mehemea kei konpi he take whakahe ia Ngata, e hoa ma he kuare, he rorirori tenei whakaaro. E mohio nei ano tatou ko tatou kua riro noa atu 1 o tatou tipuDa, i o taton matua, te taku wnakarere atu kia te Kuini o Ingarangi mo ake tonu atu —tuku tangata, tuku whenua, tuku maDa—i te tau 1840, a ko te Kawanatanga te tinana o te Kuini, o te Kingi o JSliu TireDi nei, a ko te Kawanatanga hoki to tatou matua inaianei ake nei. Kaore tetahi atu. Kei-a ia anake te ora, te mate ranei, mo tana mo te lwi Maori puta atu hoki la nga iwi maha e tau nef i Niu Tire Di. Kaati ra, me ata titiro o tatou whakaaro ko Ngata ranei ko te mea whai whakaaro e turaki mai ite turaDga mema, ako nga kuare ranei kaore nei he matauranga hei pupun atu bi taua turanga ina tae ki nga whakataetaetauga mema a muri atu. E hoa ma, ko Ngata kei te poho o te Kawauatauga e piri ana raua ko Timi, e pakuru ana kite matua kia aroha iho ki ona tamanki Maori pepei ano me tatou e inoi nei 1 te inoi a t 6 Ariki;

E to matou Mafcua i te Rangi, kia tapu tou ingoa, kia tau iho tou mana, homai kia matou he ture pai 1 cenei tau. i tenei tau, murua o matou hara mou« mou oneone, herea o inatou morehu ODeone, kauaka rawa e whakaaetia a matou tODO kia wetekia nga here o matou whenua, engari whakawhanuitia he ture hei whakakaha i o matou uaua kite ahu whenua kia pera meta te Tuaiho eki ra ma te werawera o tou mata e kai ai koe ite haimga ahi ote kai, a hold noa koe kite oneone 1 tangohia mai nei koe i reira; he puehu koe, aka boki ano koe kite puehu.

E npa hoa whai whakaaro, kia topu ta tatou pooti kia Ngata hei me ma mo tatou i tenei pootitanpa e beke iho nei. Kia ora koutou katoa.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MKURA19111201.2.19.4

Bibliographic details

Mareikura, Issue V, 1 December 1911, Page 10

Word Count
1,113

He Panuitanga na Tuta Nihoniho. Mareikura, Issue V, 1 December 1911, Page 10

He Panuitanga na Tuta Nihoniho. Mareikura, Issue V, 1 December 1911, Page 10

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert