He Panuitanga na Tuta Nihoniho.
Ki nga iwi, ki Dga hapu, ki nga reo, nga huihuinga taki ngata o roto o te Rohe Pooti Mema Maori nio te Tairawhiti o Aofcearoa, e hoa ma, tena koatou. He whakamahara kau atu teuei kia koutou kei wareware ia koutou a Amrana Ngata, to tatou mema e to nei
inaianei, engari kia pumau tonu o tatou whakaaro ki aia mo te wa o te pootitanga mema e heke iho nei. Notemea ka mutu ano pea te mema Maori e taea ai te wetewete nga putea whakairo o roto o te Whare wananga o te lwi Atua nei o te Pakeha ko Apirana Ngata anake e tu nei inaianei. Me titiro atu o tatou whakaaro kia Timi Kara e tu nei i rnnga o nga taumata teitei o te matauranga, hei matua mo nga iwi o Niu Tireni, na te taba Pakeha ke a ia l hapai atu ki aua turanga, ehara ia taua ite iwi Maori. Otira ko toua tino whakaaro ake i hold ke mai kia taua kite iwi Maori, a, e tino mohio nei hoki taua te hu Maori ko te kotahi anake o Timi Kara te tokatumoaoa e piri ai taua te iwi Maori. Pera mete paua e piri nei kite toka ahakoa pewhea te aki a te tupuhi mete taupatupatu o nga ngaru nunui o te Moana-nui-a-Kiwa i roto o nga mahi a te Ture kite kotahi o Timi Kara kaore nei ona kai awhina. Heoi, hei aha tena ki a ia he keu tonu tana i tona pu ngutu parera ia Taihoa. Ko Taihoa hoki—taihoa e whakatutuki i nga pai aruhe mo te taha Maori kia tae mai he wa, he taima ranei, a kia ara ake ranei be mema Maori whai matauranga hei whakaaburu i muri i a Timi Kara e ngaua mai ra e nga patu a te hoa rin. Katahi rawa kei a Apirana Ngata e tu nei ka whai whakaahuru a muri i a ia. Ka rite tahi hoki raua kite bapai i nga boe o to raua waka o Takitimu, ia Rapangateatinuku, ia Kapangateatirangi, hei tuatua mo Taipuni, mo Taiwanawana, mo Taiaropuke: "Hua taku hoe nei he hoe ka hunhuri he hoe ka raparapa kj te Tahatu-o-te-Rangi aue! Kii whano whana haramai te toki baumi e! Hui e ! Taiki e!" Huia mai o tatou whakaaro kia kotahi ko Apirana lNgata anake he mema mo tatou.
Ko te tangata, ko nga tangata ranei, e hiabia ana kite whakataetae kite turaoga raema, e tu nei a Ngata, me ata titiro, me ata whakaaro, 1 roto 1 o ratau npakau ka waiho i a Ngata kia tu ana hei hoa mo Timi Kara. Ko wai hoki ka hua, ko wai ka tohu tera ranei aua tangata e tu hei Minita ina tu ratou hei mema. Akuanei pea hei mema uoa iho mutu pu. I pauuiria eaui te pootitanga kua hori ake ra, ara me ata hopu npa he o Ngata: Ka mau ka tika ai kia turakma i tona turanga mema. Tena ko te turaki take kore, take mauahara ranei, kaore i te tika,
Inanoki, tuatabi, mehemea kei runga i nga pitihaoa e hmga ana i roto o nga whakahaare ate Komiti mo nga Mea Maori, na ta he nei ano o aua pitibana i hinga ai, aua e aia ko Ngata hei whakautu,
Tuarua. Mehemea kei runga ranei i
nga whakahaere Kooti Whenua Maori a Paratene Ngata, ka hinga ia Paratene tetahi taba, a ka waiho e te taha i hinga hei mauabara, aka uta ke ko te pooti mo Apirana Ngata hei whakautu, pera iau 1 mauabara mo toku hinganga i taku pitibana mo taku kainga mo Waipiro Poraka, na nga take ra ano 1 hinga ai, ka uta ke au Ida Apirana Ngata hei ngakinga mate. Kei te he tenei. Tuatoru. Mehemea ranei kei ruDga i nga hoko whenua ate Kawanataoga e puare nei inaianei, kei konei pea he bara mo Ngata. E hoa ma, at a titiro, ata whakaaro, ka haere mai ki Poneke nei matakitaki ai ki nga tono a ia iwi, a ia hapu, a ia whanau, a ia tangata, kia wetekia nga here o nga .whenua kia taea ai te hoko nga whenua kt te Kawanatanga, ki etabi atu tangata ranei, he moni nei te taura kukume i te hiahia o te tangata kite hoko Ite whenua.
Tuawha, Mehemea ranei kei te turanga o Ngata, e tu Minita nei, he take whakahe mo Ngata, na te Maori nei a iu, i pooti atu hei mema Maori, no tona urunga atu ka tu ke atu hei Mioita ma te Kawanatanga. Mehemea kei konpi he take whakahe ia Ngata, e hoa ma he kuare, he rorirori tenei whakaaro. E mohio nei ano tatou ko tatou kua riro noa atu 1 o tatou tipuDa, i o taton matua, te taku wnakarere atu kia te Kuini o Ingarangi mo ake tonu atu —tuku tangata, tuku whenua, tuku maDa—i te tau 1840, a ko te Kawanatanga te tinana o te Kuini, o te Kingi o JSliu TireDi nei, a ko te Kawanatanga hoki to tatou matua inaianei ake nei. Kaore tetahi atu. Kei-a ia anake te ora, te mate ranei, mo tana mo te lwi Maori puta atu hoki la nga iwi maha e tau nef i Niu Tire Di. Kaati ra, me ata titiro o tatou whakaaro ko Ngata ranei ko te mea whai whakaaro e turaki mai ite turaDga mema, ako nga kuare ranei kaore nei he matauranga hei pupun atu bi taua turanga ina tae ki nga whakataetaetauga mema a muri atu. E hoa ma, ko Ngata kei te poho o te Kawauatauga e piri ana raua ko Timi, e pakuru ana kite matua kia aroha iho ki ona tamanki Maori pepei ano me tatou e inoi nei 1 te inoi a t 6 Ariki;
E to matou Mafcua i te Rangi, kia tapu tou ingoa, kia tau iho tou mana, homai kia matou he ture pai 1 cenei tau. i tenei tau, murua o matou hara mou« mou oneone, herea o inatou morehu ODeone, kauaka rawa e whakaaetia a matou tODO kia wetekia nga here o matou whenua, engari whakawhanuitia he ture hei whakakaha i o matou uaua kite ahu whenua kia pera meta te Tuaiho eki ra ma te werawera o tou mata e kai ai koe ite haimga ahi ote kai, a hold noa koe kite oneone 1 tangohia mai nei koe i reira; he puehu koe, aka boki ano koe kite puehu.
E npa hoa whai whakaaro, kia topu ta tatou pooti kia Ngata hei me ma mo tatou i tenei pootitanpa e beke iho nei. Kia ora koutou katoa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MKURA19111201.2.19.4
Bibliographic details
Mareikura, Issue V, 1 December 1911, Page 10
Word Count
1,113He Panuitanga na Tuta Nihoniho. Mareikura, Issue V, 1 December 1911, Page 10
Using This Item
See our copyright guide for information on how you may use this title.