Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE PANUITANGA.

He panuitanga tenei ka tukua atu ki nga iwi, ki nga hapu, o nga marae o nga motu e rua nei, me era atu motu.e patata ana rnai ki enei, tena koutou. Ka mihia taurangatia atu nei i te wa mamao, i tenei taha o nga huapae maunga o nga huamotanga o nga tuatea o te moana nui a Kiwa e hora nei, te kite atu, te kite mai tatau ka mahue ake nei i te aoturoa nei hei morehu; tena koutou me nga aitua o nga mea o tatau kua wehe atu nei ratau kite aroaro o to ratau tipuna, o Hine-nui-te-po, i te muriwai hou ki rarohenga, i rite ai te kupu whakatauki, " ka heke kite muriwaihou, ki rarohenga i te ara whanui a Taane, i Tahekeroa, e heke nei tena marae, tena marae, tena motu, tena motu o te Ao katoa, kite Potiwha, ki Rarohenga, heoi e taea te aha e tatau, te mate, e kore ea, ahakoa ko wai te tangata o te Ao nei. Heoi ra hei kona mihi noa ai ki nga marae, ki nga taumata, ki nga huanui haerenga o ratau, ki nga maunga kainga kanohi, o ratau kua wehe atu nei ia tatau, i rite ai tenei whakatauaki ,a nga tipuna "whatungarongaro he tangata, toitu he whenua" whakaaetia ana e tetahi o a ratau whakatauaki, e mea nei, " B ngaro ana he tetekura, e whakaete ana he tetekura." Kaati, kaore i rite tenei o a ratau whakatauki i oti ki runga i tetahi o aua kupu i ngaro katoa i nga teteku a nei. Kei te penei te ahua o nga morehu e ora i te Ao nei. Heoi e nga iwi, he nui te aroha ki o tatau rangatira, me o tatau tangata mohio, whakataki o nga iwi, o tatau motu e rua nei, ngaro ana ratau, ngaro ana hoki a ratau karere kawe i a ratau whakaaro, me a ratau tohutohu i nga iwi, i nga hapu, i nga tangata. Kua hinga a te Wakamaori, a te Wananga, a te Tiupiri, a te Huia, a te Matuhi, me era nupepa maha a ratau, ngaro ana ratau nga rangatira, me a ratau karere nupepa, e kiia ake nei. Na i tenei tau o. to tatau Ariki o Ihu Karaiti, 1911, ka oho ake te whakaaro o nga morehu, o nga rangatira i mahue ake i a aitua i te Ao nei, a Wi Pere, a Mangakahia, me era atu tini o nga tangata o nga iwi, o nga hapu, o nga motu nei, ki Papawai, ka mea ratau me whakatu te Kotahitanga o nga iwi, o nga motu e rua nei, hei pupuri i te mana rangatira, i te mana whakahaere, i te pai i te ora, i te rangimarie mo nga iwi Maori, na i te mea kua whakaaetia taua take, kia whakatuturutia e nga iwi Maori o nga motu nei, koia ka whakaarotia kia whakaturia he karere ma tatau, ara he nupepa hei toro haere i o tatau marae katoa, hei whakaatu mai i te ahua mete whak aaro a nga morehu o ia marae, o ia marae o tar.au o nga motu e rua nei, puta atu ki nga rongo

koraro o nga iwi Pakeha, o nga motu o te Ao nei, hei whakaatu mai i nga korero ote Paremata, hei whakaatu mai i nga mahi ahu whenua kia tatau, hei -whakaatu hoki i o tatau hiahia ake kia . tatau ano, kite Kawanatanga ranei, ma konei ka marama ai tatau, me titiro tatau koia nei te tika o nga iwi Pakeha, i tika ai, ko ta te kura ako, ko ta te nupepa ako, ka rua ai hei whakatuturu i te matauranga. Kaati kua whakaturia e matau tetahi nupepa ma tatau, ko te " Mareikura" te ingoa, hei toro haere ia tatau e nga iwi, e nga hapu, i a tatau marae, o nga motu e rua nei. Na ko te tangata e hiahia ana kia peka atu a te " Mareikura" ki tona akewhare, me tuku mai e ia te moni, tekau ma rua hereni, 12/- i te tau kotahi. Ko te Etita mo taua- pepa ko W. H. Manihera, me tuku katoa nga reta whakaatu korero, hui, tupapaku, mate rne era atu rongo korero katoa ki a ia, ma ana e ata tirotiro aua reta. Ko nga reta mauahara, korero kino, whakapae ki tetahi tangata, e kore e tukua kia haria e te " Mareikura." Ko te tangata hei tukunga atu i a koutou moni utu mo te pepa ko Hori Maki Wharangi, o Kereitaone, wahi o Wairarapa, ma ana e whakaatu kite Etita, kia tukua atu to pepa kite poutaDeta e tika ai k a koe, no reira kia marama to ingoa mo te poutapeta, hei taenga atu mo to nupepa. Ki te pai koe kite tuku tonu atu kia Hori Maki Wharangi i to 12/- mo to pepa, me kawe e koe to 12/- hereni ki te Pohi Mahita o te poutapeta, ma ana e homai kia koe he Pohi Ota moni, 12/te whika e mau ana, ka kokomo e koe ki roto i .te whare pukapuka, ka whakamau te pane kiingi ki runga ka tuku kia Hori Maki Wharangi, Kai-whaka-maori, o Kereitaone, Wairarapa, kite pena to tuku ka tae tonu ki a ia, a ka tukuna atu e ia te rihiti o to moni, a ka puta atu hoki to pepa kia koe. Na me whakatupato koe kite Pohi Mahita, ki ona tangata ranei, kia kaua to pepa e tukua kia riro i tetahi tangata ke noa atu, engari mau ake ranei, ma te tangata ranei i whakaritea e koe hei mau atu i to pepa ki to whare, kia kore ai e ngaro to pepa, koia nei i whakatupato atu ai i a koutou i nga tangata tango pepa. Heoi kia kaha te tono pepa mai ma koutou inaianei. Kia kaha tonu koutou te tautoko mai i ta tatau nupepa inaianei hei tohutohu i a tatau. Heoi na te ropu whakahaere o te "Mareikura." 1e Mareikura.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MKURA19110801.2.9

Bibliographic details

Mareikura, Issue I, 1 August 1911, Page 3

Word Count
1,003

HE PANUITANGA. Mareikura, Issue I, 1 August 1911, Page 3

HE PANUITANGA. Mareikura, Issue I, 1 August 1911, Page 3

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert