TE MARANUI I TE NAKAHI TE KINO KORE I TE KUKUPA.
Tooku ngakau nui, i roto i enei ra ko te iwi tamariki e tnpu ake nei, he hanga porearea pea te hoki, hoki tonu o oku, kite tuku i oku whakaaro whakatupato ia tatou tamariki, me tatou hoki nga matua, otira na te mau tonu 0 te wawara i roto i o oku taringa o te whakaaraara pa, hei turaki i te tikanga i whakatakotoria, i whakaaetia i roto i nga tau, nuku atu i te torn, kua pahemo ake nei. Na reira te taea noatia e ahau te pfehi iho, i oku whakaaro mo tenei tikanga nui. No te mea kei te whai ano nga tamariki, i te matau- • ranga ahu whenua, tohu taonga hoki,
kia man ia ratou, hei knpiti mo te wahi oranga. e mau nei ia tatou, mehemea ra ia ka mau, kei a tatou awake hoki te kaha mete mana e ora ai ratou, e mate ai ranei a tatou tamariki, kaore hoki o tatou nei matauranga tohu taonga, pera i nga wao nga matua kua pahemo ki tnuri, he tikanga ke hoki o tenei wa, o ona taonga, ona mea whakamiharo, me ona tikanga whnkawai, whanoke noa iho, e po a ai te mahara nui o te tangata. He tangata ruarua pea, e pono, i runga i to ona mana wan ui, ana ake, ko te nuinga ia o te tangata ka taka kite mate ngaro iho. No reira he kupu tenei na a'kti mo koutou e nga tamariki, kia mau te pupiiri i nga mahara o nga matua, kia u, kite tikanga kei te marama ia koutou, kaore tenei tikanga i whakaaroa mo te wa poto} ara ia matou nei, engari i metia mo te wa roa, he mea mo koutou, i runga ite ngakau mohio, mete kanohi kite, he pono, e kore koutou e whiwhi kite oranga oneone, mehemea ka kore e tohmigia, e taiepatia ranei te maara, no reira ka hanga in i te taiepa, he taiepa rino lie whakaaro kia koutou, mo te wahi toenga oneone, e mau nei, kei o koutou matua, a, no reir.i hoki ka herea te raliui kuri a Tamarautu, ko te wha tenei o n<>a tau, e tape-re ana i runga i te kautete, auahi ana nga whatu, pakapaka ana te arero, whango ana nga waha i te pahupahutanga, kaore hoki i te ngaro, ia koutou te
mohio, penei ano i taku-e m)hio nei, ara kite matara te rahui kuri i runga i te kautete. ka oho katoa te pai runia i te mahara mete mohio, e kore rawa tetahi ote h'ahui e whai morehu. Kei te mohio hoki koutou kite pakaru, tenei ture, e kore te whenua e whai morehu, ka ngaro te whenua o te tancata whakaaro kore, hui tahi ano me te tangata whais whakaaro kaore, nei
ano i Kai i ta toon'a ringa ake. E mt?a ra i re whakatauki Maori, " Ti.no kai, tiuo makona," hauriga te hunga, te tamaiti ranei, kna ahu whenua. Ko tokli ngakau nui hold kin rongo i tetahi tangata, tamaiti ranei, i I'otQ i toku rohe, kua hopu te ringa, kua mahi i nga mahi ahu when Via, kua kai hold i nga hna i tuturu i roto i te werawera, i heke nifti i I'oto i te ringa, koia tera te tan<>ata, te tamaiti ranei, ma ana e korero te ora, a ka whakarongo ahau kia ia otir.i ko te mea kei te rongona e ahau, ko te pakaril i te ture, katahi :nn ka ora kei konei e poteteke ana uga mahara, ka wareware, ka ngaro rawa atu te mahara kite hopu i te hua o te ora, ara kite mahi i te oneone. Kaore lioki i te nraia e te turete tangata puku mahi koia hoki tera te hiahia o te tare ko te kite kei te mahi a te \v henna, kia puta mai o on a hna, kite kore e taea te mahi, ma ana tena wahi e whakamahi kia puta mai ai o ona hua. Kat.i, kei te hurihiao tatou nei mahara kia hinga whakatanra, ki runga i te ture, ka takotonoa te mahi. I ml hoki, ka pan nga tan o nga riihi, ka whakahokia ano kite riihi, he tohu tena, ka takotonoa te mahi raua ko te ora ka wareware i nga mahara. Tenei hoki tetahi tiuo mea e rite ans, kei te huri ke, i o tatou mahara, ko nga utu reti o te whenua. i te homaitanga a te Pakeha i te moni reti, mohio tonu atu te whakaaro, na te Pakeha ake tana moni, ko te tikanga ia he hna tonu no taua wheniia te moni e homai ra, e te Pakeha, hei utu reti kite tangata no ona ake te whenua. Ka runga i tona whakainahinga i taua whenua ka puta mai, ka wehea e torn nga wehenga i te hua kotahi wahauo-a, ki nga kai mahi kotahi i - . ... hei utu i te riihi, ko nga toenga mo tana rua, ara, trio tona pakete. Hcoi pea he whakamarama kau ake, kei
tenei ahua pea i whakahinga tuara, ai tatau ki runga i te ture. E ki ana koki ahau me tino oti rawa tetahi ture pai ake i tenei, katahi ai ka pakaru i tenei ture, no reira e nga tamariki ka man tonu i roto ia au, he mahara ki o koutou ra, nga wa e heke mai nei haunga hoki matou o koutou matua, he ra e tuku ana. Hei konei mutu>ai enei kupu. Kei te tohe te ngakau kia whiwhi ano koutou kite kaha. I. Hutana. Waipawa, Oketopa 3, 1904.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MATUH19041012.2.11
Bibliographic details
Matuhi, Volume II, Issue 57, 12 October 1904, Page 8
Word Count
940TE MARANUI I TE NAKAHI TE KINO KORE I TE KUKUPA. Matuhi, Volume II, Issue 57, 12 October 1904, Page 8
Using This Item
No known copyright (New Zealand)
To the best of the National Library of New Zealand’s knowledge, under New Zealand law, there is no copyright in this item in New Zealand.
You can copy this item, share it, and post it on a blog or website. It can be modified, remixed and built upon. It can be used commercially. If reproducing this item, it is helpful to include the source.
For further information please refer to the Copyright guide.