PUTUPOORO.
INGARIHI KIA NIU TIRENI
TE WIKITORIA MO NIU TIRENI
Kaore i kitea te tangata kite nei mahi kite putupooro i mua ake, ka kitea ana ki Poneke i te Hatarei ka hori nei, kite pakanga putupooro i waenganui i te Ropu toa o Ingarangi me to Niu Tireni, i te Taite, mete Paraire tae noa kite Hatarei, pena ana te heke o te tangata ki Poneke mete wai e maringi na, ko nga mea i whiwhi moenga, ko etahi kaore, ka haere ere noa iho i te rori, a ao noa te ra. I te 10 o nga haora o te ata ote Hatarei, i timata ai te haere a te tangata ki waho o te keeti, whanga ai, i te hawhe paahi o te tekau (10.30 a.m.) kua tata te 3,000 te iwi e whanga nei. no te tekau ma tahi (11 a.m.) ka tuhera te keeti tae rawa kite torn o noa haora (3 p.m.) te haora hoki e timata ai te purei kua neke atu i te 25,000 mano
tangata ki roto i te papa purei, a kore atu e tahi e urn atu ki roto, pikipiki atu e tahi ki runga i nga whare me nga tumere noho noho ai, i konei i kitea ai te tangata o nga waahi katoa o nga motu nci, tae atn ki Poihakemi (Sydney) me Marapaua (Melbourne) I te torn o nga haora ka tae ko te Ropu o Nin Tireni ki runga kite papa purei, ka tangi te umere a nga iwi e noho nei, kaore anokia mutate umere ka puta atu ko te Ropu a Te Ingarihi rawa, ka tangi ano i konei te umere mo te ropu mnnuhiri, ka purei hoki te peene, ka whaia ake e nga iwi e pae nei te rangi o te vvaiata, e patua mai nei e te peene (kaore e taea), kaore hoki i te mea mo te whakanui anake i nga toa i kau mai nei i te moana nui a kiwa, engari i te mea kua kore noa iho he kahanga o te nga kau kite kuku i tona whakaaro i te mea kaore i taea e nga ropu katoa o ia taone i purei ai ki tenei ropu toa, o ia taone o ia motu, no reira ka tino kino atu te hiahia o te tangata kite matakitaki i tenei pakanga. no Niu Tireni hoki te ingoa kei te haere i te ao katoa mo tenei mahi mo te putnpooro, he tino kaha atu nga tangata o Mu Tireni me nga tangata o te Ingarihi, kaore i roa e purei ana. ka toru nga painama Niu Tireni, muri tata tonu ka toru hoki a Te Inoarihi tae noa kite hawhe hei whakatanga manawa e rite tonu ana ta raua haere. Na kihai i roa i te timatatanga te purei, i muri o te whakatanga manawa, ka whiwhi a Km Tireni ki nga pamu e toru atu ano hui katoa ka ono f r l' Niu Tireni e toru (3) a Te ingarihi, i konei ka kino te haere a Niu Tireni, ka whakapau hoki te Ingarihi i o ratau kaha, kia mate ia ratau te tangata whenua a tata tonu ki nga mineti hei mutunga mo te purei ka riro ana ia Tireni e toru (3) atu paina, ko te
niutunga o te haora mo te purei, ka riro i te ropu tangata whenua to wikitoria nga paina— Niu Tireni ... 9 Te Ingakihi ... 3
I konei ka poke atu te tangata ka amohia nga tangata o te ropu tangata whenua, ki runga. i o ratau pakihiwi, lie whakanui na ratau mo te kaha o ratau kite hapai ite mana o Niu Tireni, porangi katoa nga Maori me nga Eakeha tonu atu o nga taone katoa o nga motu nei mo te winitanga o Kin Tireni, tu iho nga haka a uga Maori.
I tu te hakari nui a Te Kawana ma te Ropu o Te Ingarihi me to Niu Tireni, lie pai hold ana mihi mo nga manuhirimai o Ingarangi mete mihi mo te Toa o te Ropu o Niu Tireni kite hapai i te mana o enei moutere, he nui hold nga mihi a Te Kapane o te Ropu o Te Ingarihi mo to kaha oNiu Tireni, whakaae ana ia. he tika i mate ratau i te tangata whenua, a mehemea ka pone! te ahua o te kaha o te ropu e tonoa ake e Niu Tireni ki Ingarangi, ka pakaru nga ropu katoa o tera takiwa ia Niu Tireni, te tahi kaorc e wareware ia ratau te nui o te manaaki a nsra
iwi o konei ia ratau, mete mild a ratau mo te atahua o enei motu, kotahi to ratau pouri mo te mea kaore ratau e kite i nga kainga Maori i te poto o te taima mo ratau. I korerotia ano te hiahia o tana Ropu Ingarihi Ida purei ratau kite tahi Ropu Maori Motuhake kaore i taea e te Uniana te whakaae i te poto rawa o te taima, i tae ano te tono atu a nga Maori o Wairarapa nei, ko Iraia Te Whaiti i haere kite whakapuaki atu i te tono kia haere mai ki Wairarapa nei, kaati kaore i tae, a me. kite atu ratau i nga maid a te Maori 3d Rotorua, ina tae ratau ki Akarana
ka ahu ki Rotorua Id te matakitaki i nga Ngawha me nga Wai Ariki. Norunga i nga mahi putupooro o enei wild c rua ka pahnre nei, ka hold to ruahara ki nga tau i fcuatahitia mai ai tenei mahi ki a tatau tai tamariki Maori, i puta ai o ratau ingoa ki nga whenua katoa korerotia haeretia ai, e ahu ana aku maharakia Wiwi Taiaroa, kia Tame Erihana, kia Teiwi Keete, ki nga Waperiki (Warbrick Bros.), Ida tleemi (James), kia Ihimaira, mete hnhua atn kaore i taea te whakahua e au, tae ana mai ano te aroha Id roto i te ngakau, i te mea kua vvehe atu e tahi o ratau ia Aitua. Titiro hold ratau ki nga tamariki o Te Ante i haere nei ki Otereiria (Australia) i mate ia ratau nga knra katoa o reira, kotahi tonu te ropu i kaha ake, ia ratau ko te mea hold tenei i mate ia ratau. lie mahi pai ano, kite pai te whakahaere, ehgari te tahi main patu tangata Id to kore e pai te whakahaere o te purei, lie man a nga tai tamariki i unite i tenei hotoke tonu, na reira te take i maruu waiho tonu hei mate, a kore rawa e taea e nga Takuta. Heoi, Na Te Matuiii. Akuhata 15, 1904.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MATUH19040817.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Matuhi, Volume I, Issue 49, 17 August 1904, Page 4
Word count
Tapeke kupu
1,108PUTUPOORO. Matuhi, Volume I, Issue 49, 17 August 1904, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
No known copyright (New Zealand)
To the best of the National Library of New Zealand’s knowledge, under New Zealand law, there is no copyright in this item in New Zealand.
You can copy this item, share it, and post it on a blog or website. It can be modified, remixed and built upon. It can be used commercially. If reproducing this item, it is helpful to include the source.
For further information please refer to the Copyright guide.