KI TE ETITA O TE MATUHI.
Tiko kino, Pepueri 9. Ko te mihi frua tahi kite Etita me tona Komiti katoa tena koutou katoa te ahua tanga Tamahau kua wehe atu nei ia tatau i roto i tenei tau hou heoi te mihi. He kupu atu tenei naku kia koe Etita. Kia pai tau whakarnarama ia aku whakapapa torutoru nei hei titiro manga uri a Rakaihikuroa i aotea nei mete waipounamu, heoi ki te whakahete tangata whakahokia mai kia hau te whakahe a te tangata. Etita e whakatika ana ahau ki nga korero a Nireaha i kite nei au mo ta koutou Tiriti he ahara i kore ai e panui tia kia ronga nga tangata o aotea me tewai pounana i te na Tiriti a kua nei he
vvhenei me nga ateha whakawa wlienua Maori v muri ka tangohia katu ko te tia ati ana ke te mana. Whakapapa Tipuna. Ko Rakaihiroa, kamoe ia ruami\» hanga Ko Hineteraraku tomua Ko Rangitawhiao tornuri Ko Uewhereua tomuri Ko Kahuwairua tomuri Ko Taraia tomnri Ko Tupurupuru tomuri Na Hineteraraku Ko Ruama Ko Hia Tangata Ko Hine Rangi Ko Teepa Ko Hikinga Ko Taia Tea Ko Te rangi Ko Kouri Ko Rewanga Ko Wawaro Ko Paoa Iterangi Ko Hari ata Ko Maraea Puri, kamutu tena Ko Rangi Tawniao, kamoe ia rua pututu Ko Pahero Ko Tama Teuru Ko Terautuatawhaki Ko Kahu Torua Ko Terangitekahutia, kamoe iarakai koao Ko Whananga iterangi, tomua Ko Tataku, tomuri Ko Pakuku, tomuri Na Whananga iterangi Ko Terau ao Tea, tomua, kamoe ia te atakore a teupokoiri Ko takuao, tomuri Ko Arawhita, tomua Ko Tekuraipo, tomuri Na Arawhita Ko Terua-whewhe, tomua
Ko Teokangcv, tomuri
Na Teokanga Ko Tewai-parae Ko Mehaka Ko Nepe-Teapatu ka muto teuei
Na Tekurupo Ko Ringahora Ko Terotohenga Ko Temeihana Takihi Ko Teotene Waerengahika
Na Takuao Ko Timana-atawhaki Ko Pito Ko Paora Kopiha Ko Matene
Ko Terangi Tekahutia, kamoe ia Turangatooi Ko Terangi Mokai Ko Teahitaina Ko Tehia Kaiora tomua Ko Teua weta, tomuri Ko Pahau, tomuri, kamutu tena
Na Tehiakaora Ko Tekaihou Ko Maaka, moka moka Ko Kahungunu Ko Piki, kamutu tena
Na Teua Weta Ko Tehika teaitia Ko Pinea Ko Teraro Ko Poti Ko Ngarori, Tamihana
Na Pahau Ko Terakaunui Ko Hariata Ko Maraea, puri
Ko Taraia, kamoe ia Hinepare
Ko Kinekura, torriua Ko Terangi Taumaha, tomuri Ko Parekura, tomuri
Ko Terangi Taumaha, kamoe ia Heneiao— Ko Tehuhuti, tomua Ko Teruatiti, tomuri Ko Taraiaruwhare, tomuri Ko Temanuitiatoi, tomuri Ko Hikateko, tomuri Ko Kinehoro, tomuri
Ko Tehuhuti, kamoe ia Tewhatuiapiti—
Ko Tewawahanga oterangi, tomua Ko Hikawera, tomuri Ko Keke, tomuri
Na Tewawahanga oterangi, kamoe ia Teaopatuwhare — Ko Terangi kawhiua, kamoe ia Horonga iterangi Ko Temanawa akawa, tomua Ko Temihiroa, tomuri Ko Teupokoiri, tomuri
Ko Manawa akawa, kamoe ia numia Ko te Tahatuoterangi, kamoe ia hiki tanga terangi Ko Ngarangi-kaunuhia, kamoe ia punanga iterangi Ko Taanga, kamoe ia Taki Taki Ko Tehira Tewhawhaopo, kamoe ia Teroto henga Ko Peni Teua Mairangi
Ko Te Manawa akawa Ko Hikapuku KoToi Ko Nikorima Ko Heremaia Ko Niniwa Ko nga tamariki a Temanawa akawa raua ko numia iterangi Ko Terangi Koianake, tomua
Ko Teahatu oterangi, tomuri Hikapakti, tormiri, rawa atu
Na Terangi koi anake Ko Tarnaiawhitia Ko Terangi, koi anake Ko Tehapuku Ko Karaneina Ko Arihi Ko Makua r kamutu net
Na Teapokoiri, kamoe ia Terangi Tuouru —
Ko Teatakore tomua Ko V\ hakapau tomuri Ko Temumuhu, tomuri Ko Teikatorohe, tomuri Ko Teumu whakapono, tomuri
Kamoe a Teika Torehe ia manokia
iterangi Ko Tehurihuri Ko Tangi Aotea Ko Whaitiri Ko Puhara
Te wahine tuarua a Rakaihikuroa, ko papauma, na papauma Ko ta manuhiri kamoe ia ue takatahu Ko Hinepare, kamoe ia Taraia
Na Papauma ano Ko Tahito, kamoe ia Tamataki
Ko Hokopai aruhe,. tomua Ko Mokai heroa, tomuri
Ko Hoko, kamoe ia Hinemanuhiri Ko Tekura Mahinono, kamoe ia kupakupa Ko Tematau oterangi Ko Teika hotmg-ata
Erua nga wahine a Teika houngata Ko te ataparaha tetahi Ko Ngauao tetahi
Na Te ateparaha—■ Ko Terangi Kimaiiwaho Ko Te Wairua Ko Auihi Ko Tepaheke Ko Ara Ko Kato Ko Tewhaiatua Ko Kato Ko Teua
Ko Nsfaaao Ko Terehunga, kamoe ia Temihiroa Ko Tamangaro, tomua Ko Teketekai, tomuri Ko Teanaakahupare, tomuri
Na Tamangaro— Ko Punanga iterangi, kamoe ia ngarangi kaunuhia Ko Taanga, kamoe ia Taki Taki Ko Tehira Tewhawhaopo, kamoe ia Terotohenga Ko peni teua mai rangi Ko Kato Ko Teua
Na Mokaiheroa Ko Poutawhiti Ko Rakaikoao kamoe ia Teran<ri Tekahutia kamutu tena
Ko te wahine tuatahi a te whatua piti ko te kura main nono, ko Tane tuatahi a tekura mahi nono ko kupa kupa Na te whatuapiti-r-Ko terangi wawahia kamoe ia harau Ko Hikawaha tomua Ko nohomai iterangi tomuri kamutu tena
Ko te wahine tuarua a terangi wawahia ko te huinga i waho Na ana ko Terangi Hirawea Te wahine tutoru a terangi wawahia ko Taurito Ko Hinetewai
Ko numia kamoe ia Temanawa flkawa, karnutu tena
Na Hikawaha Ko Tekiri punoa Ko Tapuhara Ko Ngarangi Kapuaha Ko Pareihe Ko Tepatukaikino Ko Hoera Ko Retia
Na te Rangi hirawea Ko Ho para Ko Hornata Ko Tekukanga Ko Whakamarino Ko Teropiha Ko Paora Ko Aiatene
Tia ati ana ke Temana, Mauaea. Puiii.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MATUH19040224.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Matuhi, Volume I, Issue 24, 24 February 1904, Page 2
Word count
Tapeke kupu
846KI TE ETITA O TE MATUHI. Matuhi, Volume I, Issue 24, 24 February 1904, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
No known copyright (New Zealand)
To the best of the National Library of New Zealand’s knowledge, under New Zealand law, there is no copyright in this item in New Zealand.
You can copy this item, share it, and post it on a blog or website. It can be modified, remixed and built upon. It can be used commercially. If reproducing this item, it is helpful to include the source.
For further information please refer to the Copyright guide.