THE MATUHI PRESS. Wenerei, Hanueri te 6, 1904. WHAKAMARAMATANGA.
I etahi huarahi whakahaere i tetahi huarahi iho mai ai ki o tatau tipuna me o tatau matua i te tau 1858, kahauga nga ture ki tereo Maori no Inga-
rangi ka panui te Kawanaiana korero koia tenei tuatahi. E aku hoa, e nga Rangatira menga kai whakahaere tikanga me nga tangata Maori katoa puta noa nga motu nei tena ra koutou whakarongo mai i mua i kapi tenei whenua i te kino i te pouri i te he, kahore he kai whakapuaki kahore he kai arai atu mo te kino. Na wai katae mai nga mihingare ka korero kia koutou i te kupu a te atua titiro ana koutou kite pai o anga mihingare korero ahua reka ana koutou manaaki tia ana e koutou ha painga ana hei tikanga mo koutou ko nga tikanga o te whakapono koia tenei kua mutu nei te nuinga o te kino ki tenei whenua na ko a nga inihingare he mea korero mangai atu kia koutou i te tua tahi muri iho ka whaka akona koutou kite korero pukapuka na ka whaka Maori tia ko nga Karaipiture tonu a te atua taia ana kite Perehi tukua ana kia koutou hei titiro iho ma tena ma tena. Na katae mai ko te Kawanatanga homai ana ko nga tikanga o te ture o Ingarangi korero tia mangai tia atu
ana kia koutou aua tikanga ma taki taki mai ana hoki koutou kite Pakeha whakahaere i taua ture ki aia ano ki tea ana e koutou lo te rnalii kinopoka noa ka riria ka whiuahoki e tenei ture, ko te tika ka whakatikaia ahakoa tangata iti, a ko tehe ka whakahengaia
ahakoa tangata nui inaianei ko etahi o nga tangata Maori kua timata te matau te whakaae kite pai o tenei ture he ture mo nga tangata katoa o Niu Tireni Pakeha Maori hoki ka vvhakahaua iho nei e ahau'kia tuhia nga tikanga nui o to Ingarangi ture kia whakamaoritia kia taia kite Perehi kia tukua kia koutou hei titiro ma tena ma tena kahore aku pukapuka pera me tanga mihingare na te atua tonu hoki nga kupu o taratau ko nga kupu o toratau ko nga kupu o te ora tonu. Heoi ko taku pukapuka ka hoatu nei kia koutou hemea whakapopoto i nga tino tikanga o tenei ture tika pai, nana a Ingarangi i tupu ai i nuiai,i whiwhi nui ai tona iwi kite pai kite ora kite rawa enoho nei.
Kahore he iwi ke atu o te ao i pera tepai o tona ture, ia Ingarangi anake ano te ture i tino pai i tino tika, a e aroha ana te iwi katoa ki tona ture, e rongo ana i tona ture e whakahonore ana e whakanui ana i tona ture, ko te tangata whakaaro kino e wehi ana ta te mea e mohio ana ia ko te iwi katoa kai te hapai i te ture ako katoa kariro hei hoa whakakaha i te kai tiaki o te ture ara i te kai whakarite whakawa, na kahore hererenga mona. Na konei hoki kahore he wehi o te katipa Pirihimana kite haere atu tona kotahi kite hapu i te tangata kua whai hara kite ture, ko te iwi katoa hoki hei tuara mona, Na ka taea ano taua tangata hara te tiki atu e tona kotahi, tena mei kaua te manaki nui o te iwi ki tnana ture haere kau pea te ope nui
kite tiki, e riro mai ranei kaore ranei. Na konei i penei ai te whakatakoto i enei nga tikanga ki o koutou aroaro hei tango ma koutou hei pewhea ranei, penei me nga tikanga o te whakapono i whakatakotoria ki o koutou aroaro e nga uiiningare na kite kitea e koutou lie mea pai enei tangohia manaaki tia kia wawe te nolio tahi tatau ki raro i te maru kotabi ara ito te ture, kia tnpn tahi ai tatau i runga i te pai. Ko tenei, e hoa ma, ta koutou puka puka korero tia. Heoi ano na to koutou hoa pono na te Kawana, whare o te Kawanatanga, Akarana, Aperira, 1858.
Na e hoa ma kia pai i ana te titiro iho kite aro nga o nga korero ate Kawana i penei i homai e ratau kia tatau ko te whakapono me ligature e rua aua taonga ko te paipera ate atua ko nga ture o Tngarangi. Mutu tonu ko nga mahi atewhakapono he whakanga wari i nga whaka aaro o te tangata he kuru i te man a o te Maori mete tango i nga takoha o nga whenua o te haahi hei whakatipu i to ratau atua ki runga i te iwi Maori ko te putake ia kai Ingarangi ano e man mai ana ko nga mahi a ngatnre o Ingarangi i tukua mai nei kia tatau he so., ako i nga mahi pai me nga wlii'u i te tangata hara mete huhua noa iho e hoa ma heoi nei nga taonga i tukua mai kia tatau i ana tan tuatahi ki ta koutou .mohio mate aha e til ai enei taonga ki waenganui i te iwi Maori ma te whakanoho taone kaore tenei take iho mai ki o tatau matua i te tainia i homai ai enei take erua heaha te take maku e ki atu e wehi ana kai tere te mau o nga tika o te noho taone he ohiti i te Maori koi kore e hoko i nga whenua mehemea hoki iho mai tenei ture i taua taima ano e kore te motu nei e pau katoa te hoho enga Maori no
te korenga o te wherma katuhi ha wrhahiamanaia he ture taone Maori i te tail 1895.
Kia mohio ano tatau ki enei take e torn kua oti katoa i te iwi Pakeha te mahi nga ture te whakapono mete taone kowai nga Rangatira ko ratau ano kai awai nga momona tangata kai a ratau ano hea ha i riro ai ano ia ratau nga momo na tanga na ratau ano i ma hi enei take e toru na reira ka hao ak« te whakaaro kite riro inataua ano ema lii nga ture mo tatau me nga taone mo tatau nie te whakapono mo tatau me kape mai ano i nga ture o Ingarangi me kape mai ano i roto i nga taone ote Pakeha me kape mai ano i roto i nga karaipiture tapu a te atua he tauira hei mahi nga ki taku tino mohio e kore e roa ka oti katoa tenei whakahaere mo tatau mo te iwi Maori Heoi tenei putake whakamarama kia tatau.
Ka whakamarama ake mo runga i te alma mo nga mana e tukua mai nei ete Kawanatanga te mana tuatahi i homai ai i te tau 1897, ko te Ropu hoia Maori i haere ai ki Ingarangi tnarua ko te Kaunihera Maori iho mai nei i te tan, 1900. Tuatoru ko te Ropu Mahi Atawhai i homai i te 1903. Ko enei mana katoa na te Kawanatauga o te Pirimia raua ko te Minita mo nga mea Maori i homai kati ko enei mana ma te aha e tu ai kia mohio ano tatau ma te noho taone titiro atu kite Pakeha he taone katoa i tu ai ana mahi no reira kia kaha te whakahaere kia oti he taone mo tena Kaunihera, mo tena Kaunihera tawhio noa nga motu tenei kite kore e oti he taonu mo nga Kaunihera nei e korera wa e oti pai enei. mana kua homai nei kia tatau heoi ake mate atua e homai he kaha mo tatau kia ora katoa i roto 1 te tau hou. Te Matuhi,
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MATUH19040106.2.4
Bibliographic details
Matuhi, Volume I, Issue 17, 6 January 1904, Page 1
Word Count
1,280THE MATUHI PRESS. Wenerei, Hanueri te 6, 1904. WHAKAMARAMATANGA. Matuhi, Volume I, Issue 17, 6 January 1904, Page 1
Using This Item
No known copyright (New Zealand)
To the best of the National Library of New Zealand’s knowledge, under New Zealand law, there is no copyright in this item in New Zealand.
You can copy this item, share it, and post it on a blog or website. It can be modified, remixed and built upon. It can be used commercially. If reproducing this item, it is helpful to include the source.
For further information please refer to the Copyright guide.